Tomislav Tomljenović

Izvor: Wikipedija
dr. Tomislav Tomljenović
Tomislav Tomljenović

ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
trajanje službe
25. studenog 1919. – 19. veljače 1920.
Prethodnik Ivan Paleček
Nasljednik Matko Laginja
ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
trajanje službe
28. veljače 1921. – 28. lipnja 1921.
Zamjenik Teodor Bošnjak
Prethodnik  Teodor Bošnjak
Nasljednik položaj ukinut
Rođenje 17. rujna 1877., Ričice
Smrt 28. veljače 1945., Zagreb
Politička stranka SDS
Zanimanje pravnik

Dr. Tomislav Tomljenović (Ričice, 17. rujna 1877. - Zagreb, 28. veljače 1945.) je bio hrvatski odvjetnik, političar. Bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u dva navrata, a u drugom mandatu bio je posljednji čovjek koji je nosio tu titulu.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Lici u Bužimu kraj Gospića i potječe iz ličko-bunjevačke obitelji.[1] Bio je veliki župan Ličko-krbavske županije, a posjedovao je i rudnik Majevicu.

Tomljenović je prvi put vršio dužnost hrvatskog bana nakon smjene Ivana Palečeka. U veljači 1921., nakon smjene Teodora Bošnjaka, ponovno je imenovan banom u prijelaznom razdoblju do donošenja Vidovdanskog ustava kojim je ukinuta dužnost hrvatskog bana. Ukaz o njegovom umirovljenju donesen je 6. srpnja 1921, kada privremenim pokrajinskim namjesnikom u Hrvatskoj i Slavoniji postaje Tugomir Alaupović.[2]

Pripadao je Demokratskoj stranci i podržavao je njezin unitaristički program. S vremenom prelazi u opoziciju. Godine 1933. izradio je svoj nacrt za reorganizaciju Jugoslavije, u kojemu je odstupio od unitarizma. Utvrdio je da je prijašnja državna uprava djelovala samo po volji većeg dijela Srba, te je "donesen prvi centralistički ustav, bezmalo u odsutnosti hrvatske strane, dakle kao neko privremeno rješenje, po nuždi".

Obitelj[uredi | uredi kôd]

Imao je četiri kćere i sina: ističu se Ivana Tomljenović-Meller, hrvatska umjetnica, ljevičarka, športašica i Juraj Tomljenović, doktor pravnih znanosti, prvi organizator hrvatskog turnira u bridžu. Tomislav Tomljenović djed je hrvatskog odvjetnika Marijana Hanžekovića i nekadašnje političarke Ljerke Mintas-Hodak.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  1. a b Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjemArhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  2. Penzionisanje bana ("Politika", 7. jul 1921)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]