Prijeđi na sadržaj

Velika loža Rusije

Izvor: Wikipedija
Velika loža Rusije
Великая ложа России
Utemeljena 24. lipnja 1995.
Osnivač Nacionalna velika loža Francuske
Tip regularna velika loža
Sjedište Moskva
Lokacija Rusija
Bjelorusija
Kirgistan
Kazahstan
Službena stranica russianmasonry.ru

Velika loža Rusije (rus. Великая ложа России) je regularna slobodnozidarska velika loža u Rusiji. Osnovana je 1995. godine uz pomoć Nacionalne velike lože Francuske.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prve četiri lože u Rusiji osnovane su pod pokroviteljstvom Nacionalne velike lože Francuske. Prvo je u Parizu 14. siječnja 1992. godine osnovana Loža "Harmonija" br 698, da bi već u rujnu prešla u Moskvu. Tijekom 1993. godine osnovane su još tri lože, "Gamujan" u Voronježu, "Astraea" u Sankt-Peterburgu i "Lotus" u Moskvi. Ove četiri lože su 24. lipnja 1995. godine uz pomoć Nacionalne velike lože Francuske osnovale Veliku ložu Rusije. Nakon osnovanja ove velike lože intenzivirao se prelazak članova iz loža koje su radile pod pokroviteljstvom Velikog orijenta Francuske i Velike lože Francuske što je dovelo do zatvaranja gotovo svih francuskih loža u Rusiji.[1][2][3]

Do kraja 1999. godine uspostavljeno je u Moskvi još sedam novih loža: "Aurora" (1996.), "Polarna zvijezda" (1997.), "Jupiter" (1997.), "Quatuor Coronati" (1998.), "Sjeverno svjetlo" (1998.), "Bratska ljubav" (1998.) i "A. S. Puškin" (1999).[1][2][3]

Do kraja 2005. godine osnovano je još 15 loža. Loža "Tihooceanska obala" br. 12 osnovana je 2000. godine u Vladivostoku. U Jaroslavlju u osnovana Loža "Fjodor Volkov" 2001. godine. U Moskvi je osnovano osam loža: "Orion" (2001.), "Feniks" (2001.), "Izida i Oziris" (2001.), "Ser" (2001.) "Hrabrost" (2002.), "Konstelacija" (2002.), "Družba" (2003.) i "Hiramov trokut" (2005.). U bjeloruskom glavnom gradu Minsku osnovane su dvije lože: "Alfa i omega" (2002.) i "Bijeli vitez" (2004.). Još su osnovane i lože "Tri krune" (2002.) u Kalinjingradu i "Sjeverna braća" (2002.) u Murmansku.[2] Loža "Ser" se izdvojila 2002. godine i s drugim armenskim ložama formirala Veliku ložu Armenije te se preselila u Erevan.[4][3]

Početkom 2001. godine oko 100 članova je napustilo ovu veliku ložu i formiralo Rusku veliku regularnu ložu. Novoformiranoj velikoj loži još će se 2007. godine priključiti tridesetak članova Velike lože Rusije.[1][2][3]

U drugoj polovici 2000-ih osnovano je još osam loža. U Moskvi su osnovane tri lože, "Citadela" (2006.), "Francuska" (2009.) i "Savršen dogovor" (2010.). U Voronježu je osnovana Loža "Sveti gral" 2007. godine, jedina koja je radila po Zinnendorfskom obredu, inačici Švedskog obreda, a ugasila se nakon dvije godine. Godine 2008. osnovane su dvije lože, "Akacija" u Sočiju i "Predstraža" u Magnitogorsku. Još su osnovane Loža "Kameni pojas" (2009.) u Ekaterinburgu i Loža "Muza" (2010.) u Sankt-Peterburgu.[2] Loža "Družba" se izdvojila 2008. godine i s drugim azerbajdžanskim ložama formirala Veliku nacionalnu ložu Azerbajdžana te se preselila u Bakuu.[5] Godine 2008. dio članstva se izdvojio i formirao Veliku ujedinjenu ložu Rusije, a koja se kasnije priključila ICUGL-u i priznala ju je Velika loža Francuske.[1][3]

U prvoj polovici 2010-ih osnovano je 17 novih loža. Godine 2011. godini formirane su tri lože, "Delta" u Krasnodaru, "Fjodor Ušakov" u Saransku i "Klio" u Moskvi. Tijekom ovog razdoblja u Moskvi su osnovane još četiri lože: "Dva orla" (2012.), "Araragat" (2013.), "Giuseppe Garibaldi" (2015.) i "Šipka" (2015.). U drugim ruskim gradovima osnovano je pet loža; "P. P. Demidov" (2013.) u Ekaterinburgu, "Zlatni ključ" (2013.) u Permu, "Gribojedov" (2014.) u Sankt-Peterburgu, "Lubanja i križ" (2014.) u Nižnji Novgorodu i "Bratski lanac" (2014.) u Čeljabinsku. Do kraja 2015. godine iz raznoraznih razloga ugašeno je devet loža: "Tihooceanska obala" u Vladivostoku, "Fjodor Volkov" u Jaroslavlju, "Izida i Oziris" u Moskva, "Sjeverna braća" u Murmansku, "Hrabrost" u Moskvi, "Konstelacija" u Moskvi, "Hiramov trokut" u Moskvi, "Sveti gral" u Voronježu i "Predstraža" u Magnitogorsku.[2][3]

U Griziji su tijekom 2013. godine osnovane tri lože, "Sveti David Graditelj" i "Sveta Tamara" u Tbilisi te "Leon Veliki" u Suhumi (de facto u Abhaziji). Treća loža u Tbilisiju, "Đuro V. Briljantni", osnovana je dvije godine kasnije. Tri lože u Tbilisiju izdvojile su se 2015. godine i formirale Veliku ložu Gruzije.[6] Godine 2015. u kazahstanskom glavnom gradu Almati osnovana je Loža "Alikhan Bukeikhanov". Sljedeće godine osnivaju se još dvije lože u Almati, "Svjetlo istoka" i "Ujedinjena nomadska braća". U studenom 2016. godine ove tri lože su se izdvojile i formirale Veliku ložu Kazahstana.[2][7] Dio članova u Almatiju koji nije pristupio Velikoj loži Kazahstana formirao je Loža "Skromnost".[3]

Do kraja 2019. godine osnovano je još pet loža u Rusiji te jedna u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana. U ruskim gradovima su osnovane lože "Concordia" u Rostovu na Donu (2018.), "Izlazećeg sunca" (2019.) u Kazanju, "Prometej" (2019.) u Velikom Novgorodu, "Giancarlo Seri" (2019.) u Samari i "Renesansa" (2019.) u Moskvi. U Biškeku je 2018. godine osnovana Loža "Nur".[2] U prvoj polovici 2020-ih godina osnovano je devet loža. Godine 2020. osnoana je Loža "Hiperion" u Anapi. U 2021. godini formirane su dvije lože, "Svjetlo Sibira" u Novosibirsku i "Antares" u Tjumenju. Godine 2023. uspostavjeno je pet loža, "Crni zmaj" u Blagovješčensku, "Bratstvo Presvetog sakramenta" u Koroljovu, "Sveti gral" u Moskvi, "Ivan Perfilevič Elagin" u Sankt-Peterburgu i "Južni toranj" u Pjatigorsku. Druga loža u Biškeku osnovana je pod nazivom "Put svile".[8][3]

Ustroj[uredi | uredi kôd]

Sjedište Velike lože Rusije je u Moskvi.

Lože[uredi | uredi kôd]

U 2024. godini pod zaštitom ove velike lože radi 49 loža, od toga je 20 u Moskvi, četiri u Sankt-Peterburgu, dvije u Ekaterinburgu, a po jedna se nalazi u Anapi, Blagovješčensku, Velikom Novgorodu, Voronježu, Kazanju, Kalinjingradu, Koroljovu, Krasnodaru, Kursku, Nižnji Novgorodu, Novosibirsku, Permu, Pjatigorsku, Rostovu na Donu, Samari, Saransku, Tjumenju i Sočiju. Izvan Rusije radi pet loža, dvije u Minsku, Bjelorusija, i dvije u Biškek, Kirgistan, jedna u Almati, Kazahstan.[8]

  • Loža "Harmonija" (Ложа "Гармония") br. 1, Moskva – osnovana kao Loge Harmonie Non 698 pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske.
  • Ujedinjena loža "Lotos i Bratska ljubav" (Объединенные Ложи "Лотос и Братская Любовь") br. 2/10, Moskva – dvije ujedinjene lože; prva nosi naziv po cvijetu Svinjduša i osnovana je kao Loge Lotier pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske.
  • Loža "Astraea" (Ложа "Астрея") br. 3, Sankt-Peterburg – nosi naziv po Astraei, boginji pravde u grčkoj mitologiji; osnovana kao Loge Astrée pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske.
  • Loža "Gamujan" (Ложа "Гамаюн") br. 4, Voronjež – nosi naziv po ptici proročici u ruskom folkloru; osnovana kao Loge Gamaïoun pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske.
  • Loža "Aurora" (Ложа "Аврора") br. 5, Moskva – nosi naziv po drugom nazivu za polarnu svjetlost; osnovana kao Loge Aurore pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske.
  • Loža "Polarna zvijezda" (Ложа "Полярная Звезда") br. 6, Moskva – nosi naziv po sanktpeterburškoj loži utemeljenoj 1906. godine, odnosno po Polarnoj zvijezdi; osnovana 1994. godine pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, a izdvojila se od francuza 1997. godine.[1]
  • Loža "Jupiter" (Ложа "Юпитер") br. 7, Moskva – nosi naziv po Jupiteru, vrhovnom bogu u rimskoj mitologiji.
  • Loža "Quatuor Coronati" (Ложа "Четверо Коронованных") br. 8, Moskva – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Sjeverno svjetlo" (Ложа "Северное Сияние") br. 9, Moskva
  • Loža "A. S. Puškin" (Ложа "А. С. Пушкин") br. 11, Moskva – nosi naziv po pjesniku i masonu Aleksandaru Sergejeviču Puškinu.
  • Loža "Orion" (Ложа "Орион") br. 15, Moskva – nosi naziv po zviježđu Orion.
  • Loža "Feniks" (Ложа "Феникс") br. 16, Moskva – nosi naziv po mitološkom biću feniks.
  • Loža "Tri krune" (Ложа "К Трем Коронам") br. 22, Kalinjingrad
  • Loža "Citadela" (Ложа "Цитадель") br. 27, Moskva – nosi naziv po citadeli.
  • Loža "Akacija" (Ложа "Акация") br. 29, Soči – nosi naziv po biljci Akacija.
  • Loža "Kameni pojas" (Ложа "Каменный Пояс") br. 31, Ekaterinburg
  • Loža "Francuska" (Ложа "Франция") br. 32, Moskva – nosi naziv po državi Francuska.
  • Loža "Muza" (Ложа "Муз") br. 33, Sankt-Peterburg
  • Loža "Savršen dogovor" (Ложа "Совершенное Согласие") br. 34, Moskva
  • Loža "Delta" (Ложа "Дельта") br. 35, Krasnodar – nosi naziv po četvrtom slovu grčkog alfabeta, Delta.
  • Loža "Fjodor Ušakov" (Ложа "Федор Ушаков") br. 36, Saransk – nosi naziv po admiralu Fjodoru Fjodoroviču Ušakovu.
  • Loža "Klio" (Ложа "Клио") br. 37, Moskva – nosi naziv po Kliji, muzi u grčkoj mitologiji.
  • Loža "Dva orla" (Ложа "Два Орла") br. 38, Moskva
  • Loža "Araragat" (Ложа "Арарагат") br. 42, Moskva
  • Loža "P. P. Demidov" (Ложа "П. П. Демидов") br. 43, Ekaterinburg – nosi naziv po princu Pavelu Pavloviču Demidovu.
  • Loža "Zlatni ključ" (Ложа "Золотой Ключ") br. 44, Perm – nosi naziv po permskoj loži utemeljenoj 1781. godine.
  • Loža "Gribojedov" (Ложа "Грибоедов") br. 45, Sankt-Peterburg – nosi naziv po književniku Aleksandru Sergejeviču Gribojedovu.
  • Loža "Lubanja i križ" (Ложа "Череп и Крест") br. 46, Nižnji Novgorod
  • Loža "Bratski lanac" (Ложа "Братская Цепь") br. 47, Kursk
  • Loža "Giuseppe Garibaldi" (Ложа "Джузеппе Гарибальди") br. 49, Moskva – nosi naziv po talijanskom revolucionaru i masonu Giuseppeu Garibaldu.
  • Loža "Šipka" (Ложа "Шипка") br. 50, Moskva – nosi naziv po vrhu Šipka na planini Balkan gdje se nalazi spomenik, simbol moderne Bugarske, i radi na bugarskom jeziku.
  • Loža "Concordia" (Ложа "Конкордия") br. 53, Rostov na Donu
  • Loža "Izlazećeg sunca" (Ложа "Восходящего Солнца") br. 54, Kazanj
  • Loža "Prometej" (Ложа "Прометей") br. 57, Veliki Novgorod – nosi naziv po Prometeju, bogu vatre u grčkoj mitologiji.
  • Loža "Giancarlo Seri" (Ложа "Джанкарло Сэри") br. 58, Samara – nosi naziv po talijanskom masonu Giancarlu Seriji, velikom hijerofantu Reda Memphis-Misraim.
  • Loža "Renesansa" (Ложа "Ренессанс"; engl. Renaissance Lodge) br. 59, Moskva – nosi naziv po Renesansi, razdoblju u književnosti i umjetnosti.
  • Loža "Hiperion" (Ложа "Гиперион") br. 60, Anapa – nosi naziv po Hiperionu, bogu Sunca u grčkoj mitologiji.
  • Loža "Svjetlo Sibira" (Ложа "Свет Сибири") br. 61, Novosibirsk – nosi naziv po Sibiru, područje koje pokriva azijski dio Rusije.
  • Loža "Antares" (Ложа "Антарес") br. 62, Tjumenj – nosi naziv po Antaresu, najsjajnijoj zvijezdi zviježđa Škorpion.
  • Loža "Crni zmaj" (Ложа "Черный Дракон") br. 65, Blagovješčensk – nosi naziv po kineskom nazivu za rijeku Amur.
  • Loža "Bratstvo Presvetog sakramenta" (Ложа "Братство Святых Даров") br. 66, Koroljov – nosi naziv po Presvetom sakramentu.
  • Loža "Sveti gral" (Ложа "Святой Грааль") br. 67, Moskva – nosi naziv po Svetom gralu.
  • Loža "Ivan Perfilevič Elagin" (Ложа "Иван Перфильевич Елагин") br. 68, Sankt-Peterburg – nosi naziv po povjesničaru Ivanu Perfileviču Elaginu, utemeljitelju slobognog zidarstva u Rusiji.
  • Loža "Južni toranj" (Ложа "Южная Башня") br. 69, Pjatigorsk

Pet loža koje rade izvan Rusije su:[8]

  • Loža "Alfa i omega" (Ложа "Альфа и Омега") br. 23, Minsk – nosi naziv po prvom i posljednjem slovu grčkog alfabeta, Alfa i Omega.
  • Loža "Bijeli vitez" (Ложа "Белый Рыцарь") br. 25, Minsk – nosi naziv po bijelom vitezu koji se nalazi na grbu Pahonije.
  • Loža "Skromnost" (Ложа "Скромность") br. 52, Almati
  • Loža "Nur" (Ложа "Нур") br. 56, Biškek – nosi naziv po islamskom pojmu za svjetlost.
  • Loža "Put svile" (Ложа "Великий Шелковый Путь") бr. 63, Biškek – nosi naziv po Putu svile.

U okviru ove velike lože radile su i:

  • Loža "Tihooceanska obala" (Ложа "Тихоокеанское побережье") br. 12, Vladivostok – nosila naziv po Tihom oceanu.
  • Loža nepoznatog imena br. 13
  • Loža "Fjodor Volkov" (Ложа "Фёдор Волков") br. 14, Jaroslavlj – nosila naziv po glumcu Fjodoru Grigorieviču Volkovu.
  • Loža "Izida i Oziris" (Ложа "Изида и Озирис") br. 17, Moskva
  • Loža "Ser" (Ложа "Сер") br. 18, Mosvka / Erevan – izdvojila se 2002. godine i formirala Veliku ložu Armenije.[4]
  • Loža "Sjeverna braća" (Северные братья") br. 19, Murmansk
  • Loža "Hrabrost" (Ложа "Доблесть") br. 20, Moskva
  • Loža "Konstelacija" (Ложа "Созвездие") br. 21, Moskva
  • Loža "Družba" (Ложа "Дружба") br. 24, Moskva / Baku – izdvojila se 2008. godine i formirala Veliku nacionalnu ložu Azerbajdžana.[5]
  • Loža "Hiramov trokut" (Ложа "Треугольник Хирама") br. 26, Moskva – nosila naziv po Hiramu Abifu.
  • Loža "Sveti gral" (Ложа "Святой грааль") br. 28, Voronjež – nosila naziv po Svetom gralu i jedina je radila po Zinnendorfskom obredu.
  • Loža "Predstraža" (Ложа "Форпост") br. 30, Magnitogorsk
  • Loža "Sveti David Graditelj" (Ложа "Святой Давид – строитель") br. 39, Tbilisi – nosila naziv po gruzijskom kralju Davidu IV.; izdvojila se 2015. godine i formirala Veliku ložu Gruzije.[6]
  • Loža "Leon Veliki" (Ложа "Леон Великий") br. 40, Suhumi.
  • Loža "Sveta Tamara" (Ложа "Святая Тамара") br. 41, Tbilisi – nosila naziv po gruzijskoj kraljici Tamari: izdvojila se 2015. godine i formirala Veliku ložu Gruzije.[6]
  • Loža "Đuro V. Briljantni" (Ложа "Георгий V Блистательный") br. 48, Tbilisi – nosila naziv po gruzijskom kralju Đuri V.; izdvojila se 2015. godine i formirala Veliku ložu Gruzije.[6]
  • Loža "Alikhan Bukeikhanov" (Ложа "Алихан Бокейханов") br. 51, Almati – nosila naziv po kazahskom političaru Alikhanu Bukeikhanovu; izdvojila se 2016. godine i formirala Veliku ložu Kazahstana.[7]
  • Loža "Svjetlo istoka" (Ложа "Свет Востока") br. 52, Almati – izdvojila se 2016. godine i formirala Veliku ložu Kazahstana.[7]
  • Loža "Ujedinjena nomadska braća" (engl. United Nomadic Brothers Lodge) br. 55, Almati – izdvojila se 2016. godine i formirala Veliku ložu Kazahstana.[7]
  • Loža nepoznatog imena br. 64

Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]

  • Georgij Borisovič Dergačev (1995. – ?)
  • Andrej Vladimirovič Bogdanov (od 2007.)

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 115 regularnih velikih loža.[9]

Obredi[uredi | uredi kôd]

Velika loža Rusije upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima. Obredi koji se rade u plavoj loži su:

Pridružena tijela i redovi[uredi | uredi kôd]

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e История масонства в России. ovlr.ru (ruski). Pristupljeno 17. svibnja 2024.
  2. a b c d e f g h История масонства в России. russianmasonry.ru (ruski). Pristupljeno 9. lipnja 2024.
  3. a b c d e f g h Karpačev, Sergej Pavlovič. 2021. Масоны. Популярная история: Организация, облик, деятельность [Masoni. Popularna povijest: organizacija, izgled, aktivnosti] (ruski). AST. ISBN 5171123373
  4. a b Consecration, Dedication and Constitution of the Grand Lodge of Armenia. glofarmenia.org (engleski). Pristupljeno 12. svibnja 2024.
  5. a b Short history and background of National Grand Lodge of Azerbaijan. freemasonryaz.org (engleski). Pristupljeno 18. svibnja 2024.
  6. a b c d History of Freemasonry in Georgia and Consecration of the United Grand Lodge of Georgia. uglg.ge (engleski). Pristupljeno 18. svibnja 2024.
  7. a b c d Dear visitors! Grand Lodge of Kazakhstan. gloq.kz (engleski). Pristupljeno 18. svibnja 2024.
  8. a b c Реестр лож. russianmasonry.ru (ruski). Pristupljeno 17. svibnja 2024.
  9. Мировое признание. russianmasonry.ru (ruski). Pristupljeno 17. svibnja 2024.
  10. Верховный Совет России ДПШУ. aasr-supremecouncil.info (ruski). Pristupljeno 17. svibnja 2024.
  11. Добро пожаловать на официальный сайт Французского (Нового) Устава в России. modernsrite.ru (ruski). Pristupljeno 17. svibnja 2024.
  12. Капитул "Святая Цицилия" #6190. royalarchrussia.ru (ruski). Pristupljeno 17. svibnja 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]