Wikipedija:Članak tjedna/19, 2024.
Herman Dalmatin ili Herman Dalmatinac (oko 1110. – oko 1143.) bio je hrvatski filozof i znanstvenik. Pionir je europskoga latinskog aristotelizma. Uz Adelarda iz Batha, Ivana od Seville, Gerarda od Cremone i Platona iz Tivolija Herman je jedan od najznačajnijih prevoditelja arapskih astronomskih djela u 12. stoljeću. Osobito je velik bio utjecaj njegovih prijevoda na razvoj srednjovjekovne europske astronomije.
Herman je imao nekoliko imena koja ukazuju na njegovu zemlju podrijetla ili etničku pripadnost: Herman Dalmatin ili Dalmatinac (Hermannus Dalmata), Herman Koruški (Hermannus de Carinthia) i Herman Slavenski (Hermannus Sclavus). Uvijek je smatrao da je njegova domovina Koruška ili Istra. Preferirao je ime Hermannus Secundus, tj. Herman Drugi, čime se proglasio nasljednikom Hermanna od Reichenaua, ranijeg pisca o astrolabu. Pohađao je najvjerojatnije neku benediktinsku samostansku školu u Istri, a kasnije je studirao kod Thierryja od Chartresa, bilo u Parizu ili u Chartresu. Prvi događaj u Hermanovom životu koji se može sigurno datirati je njegov prijevod Fatidice Sahla ibn Bishra iz 1138. godine.