Balanophoraceae

Izvor: Wikipedija
Balanophoraceae
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Santalales
Porodica:Balanophoraceae
Rich.
Baze podataka

Balanophoraceae, biljna porodica u redu santalolike iz tropskih područja Afrike, Azije i Pacifika. Neke vrste ovih biljaka žive kao holoparaziti na drugim biljkama,[1] kao Dactylanthus taylorii i Balanophora elongata. Postoji desetak rodova.

Opći opis[uredi | uredi kôd]

Balanophoraceae, porodica balanofora cvjetnica (red Santalales), koja uključuje 14 rodova i oko 40 vrsta korijenskih parazita koji su uglavnom rasprostranjeni po tropima.[2]

Fizički opis[uredi | uredi kôd]

Neobični cvjetni klasovi balanofora u obliku batina često nalikuju gljivama svojim izgledom i izbijanjem iz tla. Boja jednospolnih cvjetova varira od blijedožute do tamnoljubičaste. Ljuskastim listovima bez režnjeva nedostaje klorofil potreban za proizvodnju hrane i stoga su obligatne parazitske biljke, što znači da se moraju hraniti parazitirajući na drugim biljkama. Vrste Balanophoraceae pričvršćuju svoje gomoljaste rizome (podzemne stabljike) za korijenje stabala domaćina pomoću visoko modificiranog korijenja (haustorij), kroz koje voda i hranjive tvari prolaze od domaćina do parazita. [2]

Glavni rodovi i vrste[uredi | uredi kôd]

Biljke iz rodova Balanophora (20 vrsta) i Langsdorffia (4 vrste) sadrže zapaljivi voštani materijal, a stabljike su se koristile kao svijeće u Južnoj Americi. Rizomi ovih biljaka ponekad se prerađuju za proizvodnju voska, ali biljke nisu dovoljno bogate za komercijalnu proizvodnju voska. Ponekad poznata kao peruanska Viagra, Corynaea crassa koristi se u narodnoj medicini kao protuupalni i afrodizijak; to je jedini član svog roda. Thonningia sanguinea, koja je porijeklom iz dijelova tropske Afrike, tradicionalno se koristi za liječenje raznih bolesti. “Drvena ruža” (Dactylanthus taylorii) jedini je član porodice endemičan na Novom Zelandu, a oprašuju je šišmiši.[2]

Preostali rodovi obitelji su mali, a mnogi su monotipni (sadrže jednu vrstu). [2]

Rodovi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Plants of the World online pristupljeno 4. studenog 2018
  2. a b c d Britannica, pristupljeno 16. svibnja 2024.