Popis austro-ugarskih podmornica
Flota austro-ugarskih podmornica tijekom Prvoga svjetskog rata uglavnom se sastojala od jedinica proizvedenih u Njemačkoj i potom željeznicom prevezenih iz brodogradilišta na sjeveru Njemačke do austrougarskih luka na Jadranskome moru. Tijekom rata služile su protiv talijanskih, francuskih i britanskih plovila u Sredozemnome moru pri čemu su bile djelomično uspješne, a zauzvrat je u službi izgubljeno osam od ukupno dvadeset osam brodova. Nakon završetka rata 1918. godine sve su se austrijske podmornice predale silama Antante koje su ih međusobno razdijelile. Budući da su Austrija i Ugarska (tj. Mađarska) poslije rata ostale bez izlaza na more, nijedna austrijska ili ugarska podmornica (ili neko drugo ratno plovilo) nije od tada stavljena u službu.
U nekim su izvorima austro-ugarski U-Bootovi označeni rimskim brojkama kako bi se razlikovali od njemačkih U-Bootova makar je Austro-ugarska ratna mornarica rabila arapske brojke. Naime, numeracija u nekim slučajevima nije bila dosljedna zbog nekoliko razloga: jedna serija austrougarskih U-Bootova koja je bila izrađena u Njemačkoj bila je prodana i stavljena u službu Njemačke carske ratne mornarice, a neki U-Bootovi u službi Njemačke carske ratne mornarice privremeno su bili označeni austrougarskim načinom numeracije tijekom operacija na Mediteranu, dok se broj trinaest nije koristio zbog praznovjerja.
Austrougarske podmornice[uredi | uredi kôd]
Stavljene u službu[uredi | uredi kôd]
Ostali[uredi | uredi kôd]
Podmornice koje su se počele izrađivati, ali nisu dovršene ili stavljene u službu tijekom Prvoga svjetskog rata uključene su u ovu tablicu.
Njemački U-Bootovi pod austrougarskom zastavom[uredi | uredi kôd]
Nakon što je Italija ušla u Prvi svjetski rat objavom rata Austro-Ugarskoj 23. svibnja 1915. godine Njemačka je bila primorana ugovorom pružiti potporu Austrijancima u napadima protiv talijanskih brodova iako Njemačka i Italija nisu bile službeno u ratu. Zbog toga su njemački U-Bootovi, koji su djelovali na Mediteranu, bili označeni austrougarskim brojevima i zastavama. U nekim su slučajevima različiti njemački U-Bootovi bili označeni istim brojevima. Nakon 28. kolovoza 1916. kada su Njemačka i Italija bile službeno bile u ratu praksa je nastavljena prvenstveno radi izbjegavanja optužbi o zlouporabi zastave. Praksa je većinom prestala do 1. listopada 1916. godine osim za nekoliko velikih U-Bootova koji su nastavili rabiti austrougarske način numeracije.[1]
Austrougarsko ime |
Ime(na) njemačkih U-Bootova |
---|---|
SM U-7 | SM UB-7 |
SM U-8 | SM UB-8 |
SM U-9 | SM UB-3[2][Note 1] |
SM U-18 | SM UC-14 |
SM U-19 | SM UC-15 |
SM U-24 | SM UC-12 |
SM U-25 | SM UC-13 |
SM U-26 | SM UB-14 |
SM U-33 | SM U-33 |
SM U-34 | SM U-34 |
SM U-35 | SM U-35 |
SM U-36 | SM U-21 SM U-47 |
SM U-37 | SM U-32 |
SM U-38 | SM U-38 |
SM U-39 | SM U-39 |
SM U-42 | SM UB-42 |
SM U-44 | SM UB-44 |
SM U-45 | SM UB-45 |
SM U-46 | SM UB-46 |
SM U-54 | SM UB-128 |
SM U-55 | SM UB-129 |
SM U-56 | SM UB-130 |
SM U-57 | SM UB-131 |
SM U-58 | SM UB-132 |
SM U-60 | SM UC-20 |
SM U-62 | SM UC-22 |
SM U-63 | SM UC-23 SM UC-63 |
SM U-64 | SM UC-64 |
SM U-65 | SM UC-65 |
SM U-66 | SM UB-66 SM UC-66 |
SM U-67 | SM UB-67 |
SM U-68 | SM UB-68 |
SM U-69 | SM UB-69 SM UB-69 |
SM U-70 | SM UB-70 |
SM U-71 | SM UB-71 |
SM U-72 | SM U-72 |
SM U-73 | SM U-73 |
SM U-74 | SM UC-34 |
SM U-75 | SM UC-35 |
SM U-77 | SM UC-37 |
SM U-78 | SM UC-16 SM UC-38 |
SM U-79 | SM UB-48 |
SM U-80 | SM UB-49 |
SM U-81 | SM UB-50 |
SM U-82 | SM UB-51 |
SM U-83 | SM U-63 SM UB-52 SM UC-20 SM UC-23 |
SM U-88 | SM UC-24 |
SM U-89 | SM UC-25 |
SM U-92 | SM UC-73 |
SM U-93 | SM UC-74 |
SM U-94 | SM UC-52 |
SM U-95 | SM UC-53 |
SM U-96 | SM UC-54 |
SM U-97 | SM UB-105 |
SM U-99 | SM UC-103 |
SM U-110 | SM UC-108 |
SM U-133 | SM UC-133 |
SM U-134 | SM UB-134 |
SM U-135 | SM UB-135 |
SM U-146 | SM UB-146 |
SM U-147 | SM UB-147 |
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Conway's (str. 341) navodi UB-9 kao austrougarski U-9, no taj je brod bio vježbeni brod u Kielu, a ne dio njemačke flotile Pole.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Gardiner, str. 341.
- ↑ Myszor, Oskar. Austria-Hungary: Submarines. Historical Handbook of World Navies. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. siječnja 2009. Pristupljeno 25. veljače 2009.
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- Jane's Fighting Ships of World War One, izvorno objavljeno 1919., ponovo objavio Random House Ltd, Great Britain: 1990. ISBN 1-85170-378-0.
- Gardiner, Robert, ed. 1985. Conway's All the World's Fighting Ships, 1906–1921. Naval Institute Press. Annapolis, Maryland. ISBN 9780870219078. OCLC 12119866CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)
- naval-history.net informativna stranica o austrijskim podmornicama
|
|