Sezonski afektivni poremećaj
| Klasifikacija i vanjske poveznice | |
| MeSH | D016574 
|
Sezonski afektivni poremećaj (eng. seasonal affective disorder) je poremećaj raspoloženja. Obilježava ga pojava depresivnih simptoma u hladnijem dijelu godine, najčešće od kraja rujna pa sve do početka, a ponekada i kasnog proljeća.[1]
Poremećaj je prvi opisao američki psihijatar Norman Rosenthal 1984. godine.[2]
Simptomi[uredi | uredi kôd]
Kod ovoga poremećaja često se javlja hipersomnija, manjak energije, prejedanje (hiperfagija), a s prijelaza iz ljeta u jesen, može se javiti povišena anksioznost.[3] Ovi simptomi česti su i za tzv. atipičnu depresiju, a ponekad se može zamijeniti za bipolarni poremećaj.
U četvrtome i petom izdanju američkoga DSM-a, ovaj se poremećaj više ne priznaje kao zasebni poremećaj raspoloženja, već kao dio velikoga depresivnog poremećaja („sa sezonskim uzorkom”).
Javlja se u različitim postotcima u različitim dijelovima Zemlje. Utvrđeno je da je u hladnijim krajevima poremećaj znatno učestaliji.[4]
Uzrok[uredi | uredi kôd]
Pretpostavlja se da je uzrok spoj genetike i vanjskih čimbenika. Biološka teorija zasniva se na hipotezi da osobe s ovim poremećajem imaju oštećen prijelaz serotonina u N-acetilserotonin (normelatonin). Također, smatra se da osobe koje pate od ovog stanja imaju poremećen melatonergički sustav u mozgu, odnosno melatonin, čija je proizvodnja prirodno manja u prisutnosti svjetla, proizvodi se u prevelikoj mjeri pa manjak svjetlosti za hladnijega dijela godine neizravno uzrokuje simptome.[5]
Poznato je da smetnje i promjene cirkadijalnog ritma dovode do veće podložnosti depresiji.[6][7]
Drži se da su „neurotične” osobine ličnosti povezane s ovim poremećajem i da se javljaju češće kod osoba sa sezonskim afektivnim poremećajem nego u općoj populaciji.[8]
Liječenje[uredi | uredi kôd]
Liječenje se obično provodi kao kombinacija terapije svjetlom[9] i lijekova. Od lijekova, najučinkovitijim su se pokazali aktivirajući antidepresivi kao što su fluoksetin, bupropion, moklobemid i vortioksetin te psihostimulansi i eugeroici kao što je modafinil. Agomelatin ima potencijal uskladiti cirkadijani ritam oboljelih te ublažiti povezanu anhedoniju.[10][11] Suplementi vitamina D također mogu biti učinkoviti.[12]
Preporuča se odlaziti na spavanje i buditi se u otprilike isto vrijeme svaki dan, a u dogovoru s liječnikom moguće je uvesti i dodatke prehrani koji mogu pomoći s regulacijom spavanja.[13]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Winter Depression Research Clinic
- ↑ Madžarević, Predrag. 9. listopada 2019. Kad zasvira jesenski blues u duši: Kako se nositi sa simptomima depresije. ADIVA
- ↑ Sezonski afektivni poremećaj – sezonsku depresiju pobijedite u 7 koraka. Ordinacija.hr. 10. studenoga 2016.
- ↑ What happens when there is no sunlight?
- ↑ Milinković, Nataša. 7. prosinca 2022. Sezonski afektivni poremećaj: zimska depresija
- ↑ The relationship between depression, daytime napping, daytime dysfunction, and snoring in 0.5 million Chinese populations: exploring the effects of socio-economic status and age
- ↑ A Daytime Nap May Contribute to Altered Emotional Processing in Depression
- ↑ Personality and seasonal affective disorder: results from the CAN-SAD
- ↑ Oblici depresije. PLIVAzdravlje
- ↑ Agomelatine in the treatment of seasonal affective disorder
- ↑ Agomelatine beyond Borders: Current Evidences of Its Efficacy in Disorders Other than Major Depression
- ↑ Treatment – Seasonal affective disorder (SAD)
- ↑ Zimski blues ili nešto više – što je sezonski afektivni poremećaj?
 | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |