Stjepan Damjanović
| Stjepan Damjanović | |
 | |
| Rođenje | 2. studenog 1946. Strizivojna |
|---|---|
| Polje | Filologija |
| Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Alma mater | Sveučilište u Zagrebu |
| Portal o životopisima | |
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.[1][2]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Stjepan Damjanović rođen je u Strizivojni. Po svršetku gimnazije u Požegi 1965. pohađa Filozofski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je ruski jezik te južnoslavenske jezike i književnost 1970., te magistirao 1977. temom Vokalizam korizmenjaka Kolunićeva zbornika. Godine 1982. obranio je doktorski rad Interferiranje hrvatskih dijalekata i općeslavenskoga književnoga jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima XV. stoljeća.[3]
Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Bio je lektor i gost predavač na sveučilištima u Bochumu, Grazu, Mostaru i Pragu. Glavni tajnik Matice hrvatske bio je od 1999. do 2002., a njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je od 2004. godine.[4]
Djela[uredi | uredi kôd]
Nepotpun popis djela Stjepana Damjanovića.[5]
- Tragom jezika hrvatskih glagoljaša (1984.)[6]
- Opširnost bez površnosti: podsjetnik na život i djelo Vatroslava Jagića (1988.)
- Jedanaest stoljeća nezaborava (1991.) ISBN 8670230321[7]
- Jazik otačaski (1995.) ISBN 9531500355[8]
- Filološki razgovori (2000.) ISBN 9531690464[9]
- Slovo iskona: staroslavenska/starohrvatska čitanka (2002.) ISBN 9531506515[10]
- Mali staroslavensko-hrvatski rječnik (2004.) ISBN 9531505586[11]
- Staroslavenski jezik (2005.) ISBN 9531690952[12]
- Hrvatska pisana kultura (2005.) ISBN 9539665736[13]
- Slavonske teme (2006.) ISBN 9536576252[14]
- Jezik hrvatskih glagoljaša (2008.) ISBN 9789531508575[15]
- Novi filološki prinosi (2014.) ISBN 9789531509725[16]
Nagrade[uredi | uredi kôd]
- 1991.: Mala plaketa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, za rad u Zagrebačkoj slavističkoj školi
- 1999.: Velika plaketa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, za rad na monografiji Filozofski fakultet u Zagrebu
- 2001.: Nagrada "Ivan i Josip Kozarac" za najbolje znanstveno djelo znanstvenika iz Slavonije, za knjigu Filološki razgovori
- 2004.: Državna nagrada za promidžbu znanosti, za knjigu Slovo iskona
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura
- ↑ Autori: Stjepan Damjanović Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2009. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
- ↑ Stjepan Damjanović, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
- ↑ Članovi akademije: Stjepan Damjanović Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2016. (Wayback Machine), HAZU, info.hazu.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
- ↑ Prof. dr. sc. Stjepan Damjanović: biografija, Odsjek za kroatistiku, FFZG, kroat.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 8. veljače 2016.
- ↑ Za potpuniji popis vidjeti Stjepan Damjanović Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2007. (Wayback Machine), Hrvatska znanstvena bibliografija, bib.irb.hr, i Prof. dr. sc. Stjepan Damjanović: Bibliografija (izbor), Odsjek za kroatistiku, FFZG, kroat.ffzg.unizg.hr
- ↑ Milan Mihaljević, Stjepan Damjanović, Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, No.35, rujan 1985., Hrčak, hrcak.srce.hr
- ↑ Iva Lukežić, Stjepan Damjanović:"Jedanaest stoljeća nezaborava", Fluminensia: časopis za filološka istraživanja, No.1-2, studeni 1991., Hrčak, hrcak.srce.hr
- ↑ Jazik otačaski Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr
- ↑ Filološki razgovori, bib.irb.hr
- ↑ Slovo iskona Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2016. (Wayback Machine) treće izdanje, Matica hrvatska, www.matica.hr
- ↑ Marijana Horvat, Novi staroslavensko-hrvatski rječnik, Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.31 No.1, veljača 2006., Hrčak, hrcak.srce.hr
- ↑ Sanja Zubčić, Novi udžbenik staroslavenskoga jezika, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol.52 No.4, listopad 2005., Hrčak, hrcak.srce.hr
- ↑ Hrvatska pisana kultura, www.croatica.hr
- ↑ Vinko Brešić, Stipine slavonske teme[neaktivna poveznica], Nova Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol.6 No.6, prosinac 2012., Hrčak, hrcak.srce.hr
- ↑ Jezik hrvatskih glagoljaša Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2017. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr
- ↑ Novi filološki prinosi Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. svibnja 2016. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Stjepan Damjanović, Tri najstarije hrvatske početnice, Hrvatski, 2/2008., Hrčak
- Stjepan Damjanović, Hrvatska ćirilična baština u povijesti hrvatske kulture i njezino mjesto u hrvatskoj filologiji, Filologija 62/2015., Hrčak
- Nenad Bartolčić, Stjepan Damjanović:Vjerujem u sinergiju darovitih i kompetentnih, www.mvinfo.hr, 30. lipnja 2014.
- Tomislav Šovagović, Stjepan Damjanović:Vlastita država je najbolji okvir za napredak, Glas koncila 12/2012., www.glas-koncila.hr
| |||||||||||
