Anemija
Anemija je stanje koje je definirano smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica (eritrocita) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom hemoglobina (proteina koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).[1]
Kao posljedica toga je smanjena sposobnost krvi da prenosi kisik do tkiva, zbog čega se razvija tkivna hipoksija.[2] Hemoglobin mora biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tjelesnih tkiva i organa.
Među tri glavna uzroka anemije spadaju prekomjeran gubitak krvi (hemoragija), prekomjerno uništenje crvenih krvnih stanica (hemoliza) ili nedostatna proizvodnja crvenih krvnih stanica (nedostatna eritropoeza).
Klasifikacija[uredi | uredi kôd]
Anemija je najučestaliji krvni poremećaj. Postoji nekoliko vrsta anemije, uzrokovane širokim spektrom različitih vrsta uzroka.
Anemija se klasificiraju prema volumenu crvene krvne stanice na:
- mikrocitne (smanjen volumen), MCV < 80 fL
- normocitne (normalan volumen), MCV 80 - 95 fL
- makrocitne ili megaloblastične (povećan volumen), MCV > 95 fL
Anemije se kalsificiraju i prema patogenetskom mehanizmu:
- hipoproliferacijske anemije:
- anemija zbog poremećaja u sazrijevajnu eritrocita:
- megaloblastična anemija - deficit vitamina B12 ili folne kiseline
- sideropenična anemija - deficit Fe
- hemolitičke anemije ili povećan gubitak krvi:
- nasljedne - poremećaji membrane, metabolizma i hemoglobina eritrocita
- poremećaji membrane eritrocita: nasljedna sferocitoza, nasljedna eliptocitoza, nasljedna stomatocitoza, akantocitoze
- poremećaji metabolizma eritrocita: manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze, manjak enzima heksokinaze, manjak enzima piruvat-kinaze,
- poremećai sastava i sinteze hemoglobina: talasemije, eritropoetička porfirija, hemoglobin S, hemoglobin C, D i E, nestabilni hemoglobini
- stečene - mikroangiopatske, imunološke, hipersplenizam, akutno krvarenje :
- paroksizimalna noćna hemoglobinurija
- sindrom fragmentacije eritrocita
- mikroangiopatska hemolitička anemija (trombocitička trombocitopenična purpura - TTP, hemolitičko-uremički sindrom - HUS, anemija zbog DIK-a, meningokokne sepse ili tijekom preeklampsije)
- sekundarna hemolitička anemija (zbog bolesti jetre ili bubrega)
- imune hemolitičke anemije
- uzrokovane kemijskim i fizikalnim agesima (lijekovi, industrijske tvari, opekline)
- nasljedne - poremećaji membrane, metabolizma i hemoglobina eritrocita
- anemije nepoznatog ili višestrukog mehanizma nastajanja:
- anemija zbog infiltracije koštane srži
- anemija kronične bolesti
- anemija zbog nutritivnih manjaka
- sideroblastična anemija
Dvije najčešće anemije su: sideropenična anemija (nastala zbog nedostatka željeza) i anemija kronične bolesti (javlja se zajedno s određenim bolestima, zaraznim i nezaraznim, malignim ili traumi)
Znaci i simptomi[uredi | uredi kôd]
Anemija se kod mnogih ljudi javlja nezapaženo, a njeni simptomi mogu biti prilično nejasni i neprimijetni. Najčešće, pacijenti koji boluju od anemije, žale se na opći osjećaj slabosti i nelagode. Kratak dah se javlja u mnogo težim slučajevima. Vrlo teški oblik anemije dovodi do kompenzacijske reakcije pri kojoj se krvni tlak zamjetno povećava, uzrokujući palpitacije i znojenje; ovaj proces kod starijih ljudi može dovesti do zatajenja srca.
Palor (blijeda koža i sluznice) se primjećuje samo u teškim slučajevima anemije, i stoga nije pouzdan simptom.
Dijagnoza[uredi | uredi kôd]
Najčešći način dijagnosticiranja anemije je uz pomoć labaratorijske analize kompletne krvne slike (KKS). Za određivanje anemije i njenog uzroka korisni su različiti podaci dobiveni labaratorijskom analizom krvi, kao što su koncentracija hemoglobina i hematokrita, stanični indeksi (MCV - prosječni stanični volumen; MCHC - prosječna stanična koncentracija hemoglobina), broj retikulocita, serumski feritin, razina željeza u krvi uz ukupnu sposobnost vezanja željeza (TIBC- engl. "total iron binding capacity"), razina vitamina B12 u krvi, razina folne kiseline u krvi, bilirbin i indirektni bilirubin, haptoglobin.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Gregg SG, Mazzeo RS, Budinger TF, Brooks GA. Acute anemia increases lactate production and decreases clearance during exercise. J Appl Physiol. 1989 Aug. 67(2):756-64
- ↑ Anemija - definicija, epidemiologija, patofiziologija, klinička slika, prognoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. studenoga 2013. Pristupljeno 30. siječnja 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)