Dragutin Feletar
Dragutin Feletar (Veliki Otok, općina Legrad, 10. srpnja 1941. – Koprivnica, 21. lipnja 2023.), hrvatski geograf, sveučilišni profesor, novinar, kulturni djelatnik i publicist, akademik HAZU.[1][2] U znanstvenomu radu istaknuo se u područjima industrijske, ekonomske i demogeografije, a u novinarskomo-publicističkome u pisanju više monografija vezanih uz Podravinu i Međimurje.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen je 1941. u Velikome Otoku. Gimnaziju završio u Varaždinu. Godine 1960. upisuje studij na Geografskomu odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pod mentorskim vodstvom akademika Josipa Roglića diplomirao temom Industrija Međimurja (1965.).[1] Radio je kao učitelj u osnovnoj školi, kao novinar i u kulturi. Na istomu odsjeku gore navedenog fakulteta 1973. magistrira temom Podravina – geografsko-povijesna studija. Disertaciju Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine obranio je 1982. pod mentorskim vodstvom dr. sc. Veljka Roglića. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na svojoj alma mater, Geografskomu odsjeku PMF-a, gdje ostaje do umirovljenja 2007. godine postigavši sve sveučilišne stupnjeve. Bio je dekan PMF-a, član Senata i Rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske i urednik časopisa Geografski glasnik. Na Geografskome odsjeku razvio je kolegije: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike i Industrija u prostornom planiranju. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Budimpešti, Pečuhu, Lođu, Ostravi, Göttingenu i Münchenu. Bio je aktivni sudionik na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu. Osim geografije i demografije, njegov je znanstveni interes ekonomska i kulturna povijest. Objavljeno mu je 66 znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Autor je ili suautor više knjiga, od kojih su neke kapitalne za hrvatski zemljopis i povijest. Dosad je objavio 23 znanstvene knjige, 46 stručnih knjiga i 22 udžbenika iz zemljopisa za osnovne i srednje škole. Među rezultate Feletarova znanstvenog rada spadaju: prinosi hrvatskoj ekonomskoj i industrijskoj geografiji; prinosi hrvatskoj historijskoj geografiji i povijesti poduzetništva; prinosi zavičajnoj (regionalnoj) historijskoj geografiji i ekogeografiji, prinosi hrvatskoj kulturnoj povijesti i popularizaciji znanosti i dr. Feletarova knjiga Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine (1984.) metodološka je osnovica za primjenu industrijske geografije i razvoj povijesti poduzetništva, dok je dio znanstvenih istraživanja iz industrijske i ekonomske geografije sažeo u posebnom djelu pod naslovom Studije i radovi o Podravini (1982.). Radi utjecaja i međuodnosa razvoja strukture stanovništva i ekonomskih procesa u zemljopisnom prostoru, Feletar je razvio i metode dijela demogeografije, posebno na području međuodnosa prirodno-zemljopisnih i demogeografskih procesa, kojima se osobito koristio u primjeni na primjeru zavičajne (regionalne) geografije i ekonomske povijesti.[1]
Pokrenuo je i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis Meridijani, čiji je izdavač zajedno s kćeri Petrom. Objavio je tri pjesničke zbirke i knjigu putopisa. Osim knjige Podravina (1973. i 1988.) i djela o nizu poduzeća, autor je više knjiga vezanih uz pojedina naselja u Podravini i Međimurju, npr. Legrad'(' 1971.),, Povijest Kuzminca (1992.), Povijest Kunovca (1993.), Prelog - izabrane teme (1995.), Virovitica - izabrane teme (1996.), Koprivnica - izabrane teme (1997.), Povijest Torčeca (2000.), Općina Novigrad Podravski (2001.), Općina Donja Dubrava (2008.), Virovitica - tradicija i suvremenost (2008.) itd.
Godine 2006. izabran je za člana suradnika HAZU-a. Od 2016. godine redoviti je član HAZU.[3] Od 2006. do 2011. godine obnašao je dužnost velikoga meštra Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", gdje nosi i naziv zmaj velikootočki.
Nagrade[uredi | uredi kôd]
Dobitnik je državne nagrade za popularizaciju znanosti, nagrade za životno djelo Koprivničko križevačke županije (2002.), nagradu za životno djelo Grada Koprivnice (2005.), Medalju grada Koprivnice te još nekoliko javnih priznanja i nagrada.
2018. godine proglašen je počasnim građaninom rodnog mjesta Donje Dubrave.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c HAZU Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti str. 6 (pristupljeno 5. travnja 2020.)
- ↑ Barać, Ivica. 22. lipnja 2023. TUŽNA VIJEST Sinoć u bolnici preminuo ugledni akademik Dragutin Feletar (82). Podravski.hr. Pristupljeno 22. lipnja 2023.
- ↑ Denis Derk, HAZU dobio 11 novih redovnih članova, Večernji list, 12. svibnja 2016., pristupljeno 13. svibnja 2016.
- Hrvatska enciklopedija, sv. 3, LZMK: Zagreb, 2001., str. 597.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Popis znanstvenih i stručnih radova Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2021. (Wayback Machine) Dragutina Feletara na Hrčku
- Postoji li uopće Balkanski poluotok? Meridijani, svibanj 2015.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.