Hotel Dubrovnik
Hotel Dubrovnik
| |
---|---|
Hotel Dubrovnik
| |
Država | Hrvatska |
Grad | Zagreb |
Kategorija | |
Utemeljen | 1929. |
Broj soba | 214[1] |
Hotel Dubrovnik je hotel u Zagrebu na uglu Trga bana Jelačića i ulice Ljudevita Gaja. Zgrada je izgrađena 1929. godine u art déco stilu. Njegovu izgradnju je financirao Svetozar Milinov, koji je ujedno bio i njegov prvi vlasnik, pa je nosio naziv Hotel Milinov. Sadašnje ime Hotel Dubrovnik dobiva 1940. godine kada ga je od Svetozara Milinova kupila Dubrovačka plovidba.[2]
Izgradnja hotela[uredi | uredi kôd]
Hotel je financirao i izgradio 1929. godine ugledni trgovac suknom Svetozar Milinov. On je kupio parcelu na kojoj je stajala kuća trgovca Pavla Hatza, u kojoj se, uz ostalo, nalazila omiljena Velika kavana. Hotel je podignut u suvremenom art-deco stilu prema projektima arhitekata Dionisa Sunka i Rudolfa Jungmanna.
Povijest hotela[uredi | uredi kôd]
Hotelska peterokatnica s mezaninom imala je još dva kata u tornju iznad kojega je izvorno postojala nadogradnja sa svijetlećim natpisom »Hotel Milinov«, a izgrađena je u stilu art décoa. Na zgradu je s Hatzove kuće bio prenesen kip zaštitnika trgovine boga Merkura (rad Antona Dominika Fernkorna), koji još i danas krasi njezino pročelje. U prizemlju se nalazila Milinovljeva trgovina, a sve ostale dijelove zgrade zauzimao je hotel s dvama restoranima, te 96 komfornih soba sa 134 kreveta.[3] Godine 1937., u preuređenim prostorijama prizemlja otvorena je kavana. Nakon izgradnje pa do 1940. godine kada ga je kupila Dubrovačka plovidba nosio je ime Hotel Milinov a potom Hotel Dubrovnik. Svetozara Milinova su, zajedno sa suprugom i četiri sina, ubile ustaše 1941.godine.[4]
Hotel je nekoliko puta preuređivan i obnavljan, a najtemeljitije 1972. i 1982. godine, kada je u Gajevoj ulici u produžetku postojeće zgrade izgrađen novi hotelski trakt s ostakljenim pročeljem. Projekt su izradili arhitekti Ines i Nikola Filipović.[5]
Hotel danas[uredi | uredi kôd]
Danas hotel raspolaže s 214 soba i 8 apartmana,[1] a u njegovu se sklopu nalaze i dvije restauracije, slastičarnica, kavana, aperitiv bar, ljetna terasa i Ragusa Club & Casino.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Povijest hotela, hotel-dubrovnik.hr, pristupljeno 7. travnja 2023.
- ↑ Daniel Dujmić, Pomorski Dubrovnik 1918. – 1941.:doktorski rad, Sveučilište u Zadru, Poslijediplomski sveučilišni studij Jadran – poveznica među kontinentima, Zadar, 2022., str. 117., pristupljeno 7. travnja 2023.
- ↑ Zagrebački leksikon. "LZMK", Zagreb 2006., str. 333-334.
- ↑ Leon Ćevanić, Zaboravljeni Milinov, p-portal.net, 20. prosinca 2022., pristupljeno 7. travnja 2023.
- ↑ Ivo Maroević, Zagrebačka arhitektura osamdesetih godina // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 16, 1992., str. 238.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]