Korveta klase Visby
| Korveta klase Visby | |
|---|---|
 | |
| Pregled klase | |
| Graditelji: | Kockums |
| Operateri: | Švedska mornarica |
| Cijena: | 184 milijuna USD |
| U službi: | 16. prosinca 2009. |
| Ukupno izgrađeno brodova: | 6 |
| Ukupno aktivno brodova: | 5 |
| Karakteristike klase | |
| Deplasman: | 640 tona |
| Dužina: | 72 m |
| Širina: | 10 m |
| Gaz: | 2,4 m |
| Pogon: | CODOG
2 × vodene mlaznice 125SII Kamewa 4 × plinske turbine Vericor TF50A, ukupne snage 16 MW 2 × dizel-motori MTU Friedrichshafen 16 V 2000 N90, ukupna snaga 2,6 MW 3 × generatori po 270kW |
| Brzina: | 35 čvorova (65 km/h) |
| Doplov: | 2500 nmi (4600 km) pri 15 kn (28 km/h) |
| Posada: | 43 |
| Radari i sonari: | Sustav borbenog upravljanja Saab 9LV
Saab Sea GIRAFFE AMB 3D PESA nadzorni radar Saab Ceros 200 nevidljivi radarski sustav za kontrolu vatre Condor CS-3701 taktički radarski nadzorni sustav GDC Sonar montiran na trup Tegljeni sonarni sustav Hydroscience Technologies GDC sonar promjenjive dubine |
| Naoružanje: | 1 × Bofors 57 mm Mk3
8 × RBS15 Mk2 protubrodskih projektila 4 × 400 mm lansera torpeda za torpeda Torped 45 ASW 127 mm bacači granata na raketni pogon Mine i dubinske bombe Postoji, ali nije opremljena s 2 × 6 protupodmorničkih raketnih bacača ALECTO 127 mm (otkazano) 12 × Umkhonto SAM (otkazano) |
Klasa Visby ratni su brodovi koje koristi švedska mornarica. To je najnovija klasa njihovih korveta, usvojena nakon korveta klase Göteborg i Stockholm. Dizajn broda odlikuju niski radarski udarni presjek i infracrveni potpis, a zbog nevidljivosti (stealth) klasa je dobila široku međunarodnu pozornost.
Prvi brod u klasi nazvan je po Visbyju, glavnom gradu otoka Gotland.
Brodove Visby dizajnirala je švedska državna obrambena agencija, a izgradio ih je Saab Kockums AB u Karlskroni. Prvi brod te klase porinut je 2000. godine, ali je proizvodnja od tada više puta odgađana. Peti i posljednji brod isporučen je 2015. godine.[1]
Godine 2021. izdana je narudžba za razvoj druge generacije unaprijeđene korvete Visby.[2][3]
Dizajn[uredi | uredi kôd]
Trup je konstruiran kao sendvič-dizajn koji se sastoji od PVC jezgre s karbonskim vlaknima i vinilnim laminatom.[4] Višestruke su prednosti upotrebe kompozitnih materijala u trupovima brodova. Dobra vodljivost i zaravnjenost površine znače slab radarski potpis, dok dobra toplinska izolacija smanjuje infracrveni potpis i povećava mogućnost preživljavanja u slučaju požara. Upotrijebljeni kompozitni sendvič također je nemagnetičan, što smanjuje magnetski potpis. Kompoziti su također vrlo jaki zbog svoje relativne težine, a manja težina znači veću maksimalnu brzinu i bolju upravljivost. Kompozit teži otprilike upola manje od čelika ekvivalentne čvrstoće.[5]
Visbyjev fasetirani dizajn smanjuje njegov radarski potpis. Jan Nilsson, jedan od konstruktora, rekao je za BBC News Online: "U mogućnosti smo smanjiti radarski presjek za 99%. To ne znači da je 99% nevidljiv, to znači da smo smanjili udaljenost za otkrivanje." Cijev topa od 57 mm može se sklopiti u kupolu kako bi se smanjio njezin presjek. Postoje planovi za dodatna poboljšanja u ovom području, posebno za palubne ograde i jarbole.
Nadogradnja[uredi | uredi kôd]
U siječnju 2021. Saab i državna agencija potpisali su ugovor o nadogradnji pet korveta Visby. MLU će uključivati postavljanje projektila zemlja-zrak, implementaciju nadograđenih protubrodskih projektila i protupodmorničkih torpeda, poboljšane senzore i poboljšane mogućnosti elektroničkog ratovanja. Nadogradnja svih pet brodova bit će dovršena prije 2030., a MLU ima za cilj zadržati operativnu relevantnost korveta Visby nakon 2040. godine.[6][7][8]
Druga generacija[uredi | uredi kôd]
U siječnju 2021. agencija i SAAB potpisali su ugovor za definiranje korveta Visby Generacija 2. Nove korvete trebale bi biti opremljene modernim protubrodskim projektilima, projektilima zemlja-zrak i protupodmorničkim torpedima. Bit će izgrađene četiri korvete Visby Gen 2, s tim da će prva dva broda biti isporučena švedskoj mornarici oko 2030. godine, dok će druga dva biti isporučena između 2031. i 2035. Kontraadmiralica Ewa Skoog Haslum izjavila je da će korvete Visby Generacije 2 biti veće od sadašnjih korveta Visby, navodeći da su veći domet i brojnost posade glavni razlozi za ovu promjenu. Dana 1. studenog 2022. vrhovni zapovjednik švedskih oružanih snaga, general Micael Bydén objavio je svoje preporuke o tome kako bi oružane snage trebale rasti u narednim godinama na zahtjev švedske vlade. To uključuje preporuku da bi nadolazeće korvete Visby Gen 2 trebale biti opremljene raketama zemlja-zrak većeg dometa od onih koje će se koristiti na "Visby Gen 1" kako bi brodovi mogli djelovati kao dio NATO-a Integrirana zračna i raketna obrana. Daljnje preporuke uključivale su preinake na brodovima kako bi se povećala njihova interoperabilnost i s NATO-ovim stalnim pomorskim skupinama i sa Združenim ekspedicionim snagama UK-a.[9][10][11][12]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Sista Visbykorvetten är nu levererad. Sveriges Radio. Swedish Radio P4. 2. srpnja 2015. Pristupljeno 7. siječnja 2022.
- ↑ Saab Signs Two Contracts for Next Generation Corvettes for Sweden. Saab. 25. siječnja 2021.
- ↑ Blenkey, Nick. 25. siječnja 2021. Sweden moves ahead on next-generation Visby corvettes. MarineLog. Simmons-Boardman
- ↑ Visby Class Corvettes, Sweden. naval-technology.com. SPG Media Limited. Pristupljeno 4. travnja 2015.
- ↑ Visby Class Corvette. Saab Group. 2014. Pristupljeno 4. travnja 2015.
- ↑ Två nya kontrakt för Visbykorvetter. www.fmv.se (švedski). Pristupljeno 28. lipnja 2022.
- ↑ Nya ytstridsfartyg. www.fmv.se (švedski). Pristupljeno 28. lipnja 2022.
- ↑ Försvarsmakten. Ytterligare resurser krävs för att klara den militära tillväxten. Försvarsmakten (švedski). Pristupljeno 6. studenoga 2022.
- ↑ Saab Signs Two Contracts for Next Generation Corvettes for Sweden. Saab. 25. siječnja 2021.
- ↑ Blenkey, Nick. 25. siječnja 2021. Sweden moves ahead on next-generation Visby corvettes. MarineLog. Simmons-Boardman
- ↑ Karremann, Jaime. Zweden werkt aan vloot van de toekomst: Visby's krijgen raketten en studies nieuwe onderzeeboten gestart. Marineschepen.nl. Pristupljeno 28. lipnja 2022.
- ↑ Försvarsmakten. Ytterligare resurser krävs för att klara den militära tillväxten. Försvarsmakten (švedski). Pristupljeno 6. studenoga 2022.