Nacrt:Grad književnosti
UNESCO-ov program grad književnosti dio je šire mreže kreativnih gradova. Ona je pokrenuta 2004. godine i ima gradove članove u sedam kreativnih područja. Ta su kreativna područja književnost, obrtništvo i tradicionalna umjetnost, dizajn, film, gastronomija, medijska umjetnost i glazba.[1]
Kriteriji za gradove književnosti[uredi | uredi kôd]
Da bi bili odobreni kao gradovi književnosti, gradovi moraju ispuniti niz kriterija koje je postavio UNESCO.[2]
UNESCO-ovi gradovi književnosti imaju slične karakteristike:
- Kvaliteta, kvantiteta i raznovrsnost izdavaštva u gradu
- Kvaliteta i kvantiteta obrazovnih programa s fokusom na domaću ili stranu književnost na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini
- Književnost, drama i/ili poezija igraju važnu ulogu u gradu
- Održavanje književnih događanja i festivala koji promoviraju domaću i stranu književnost
- Postojanje knjižnica, knjižara i javnih ili privatnih kulturnih centara koji čuvaju, promiču i šire domaću i stranu književnost
- Uključivanje izdavačkog sektora u prevođenje književnih djela s različitih nacionalnih jezika i stranih književnosti
- Aktivno uključivanje tradicionalnih i novih medija u promicanje književnosti i jačanje tržišta književnih proizvoda
Gradovi predlažu ponude UNESCO-u za proglašenje grada književnosti. Odredbe svake četiri godine prati i revidira UNESCO.
O gradovima[uredi | uredi kôd]
Godine 2004. Edinburgh je postao prvi grad književnosti. Domaćin je godišnjeg Međunarodnog festivala knjige i ima svog pjesnika laureata — Makar.[3][4]
Ljubljana vodi svoju Knjižnicu pod krošnjama na raznim lokacijama diljem grada, uključujući Gradski park Tivoli i Park Zvezda. Ove stranice nude izbor žanrova knjiga te nekoliko domaćih i stranih novina i časopisa.[5][6]
Manchester je dom Centralne knjižnice "svjetske klase" i "povijesnih dragulja" The Portico, John Rylands i Chetham's.[7]
Melbourneova "živahna književna scena" uključuje više od 300 knjižara, Victoria State Library među mnogim drugim knjižnicama, bazu za Penguin Random House i za Lonely Planet, Wheeler Center i Melbourne Writers' Festival.[8][9][10]
Praški "veliki intelektualni i kreativni resursi" uključuju područja dizajna knjiga, ilustracija, tipografije i grafičkog dizajna. Također ima Nacionalnu knjižnicu Češke Republike među više od 200 knjižnica, jednu od najvećih europskih koncentracija knjižara i Festival pisaca u Pragu.[11][12]
Knjižnice u drugim književnim gradovima uključuju: Nacionalnu knjižnicu Braidense u Milanu, Sveučilišnu knjižnicu Heidelberg i Nacionalnu knjižnicu Irske u Dublinu.[13][14][15]
Dunedin je "Edinburgh juga" i dom je najstarijeg sveučilišta na Novom Zelandu. Durban je "ljubitelj zabave".[16][17]
Montevideo je "živahno, eklektično mjesto", a grad Québec "prekrasno, zavodljivo mjesto".[18][19]
Gradovi književnosti[uredi | uredi kôd]
Postoje četrdeset dva grada književnosti u dvadeset osam zemalja i na šest kontinenata.
Dvadeset i četiri grada su europska, sedam azijskih i tri sjevernoamerička. Oceaniju i Južnu Ameriku predstavlja po dva grada, dok Afrika ima jedan grad književnosti. Osam zemalja ima dva književna grada, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima pet.
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 64 Cities Join the UNESCO Creative Cities Network
- ↑ Do you have what it takes to be a City of Literature?
- ↑ Edinburgh Crowned the Capital of Literature. TheGuardian.com
- ↑ Edinburgh
- ↑ Ljubljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
- ↑ Library Under the Treetops. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
- ↑ Manchester Named as a UNESCO City of Literature
- ↑ Melbourne. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
- ↑ Penguin Random House
- ↑ Lonely Planet
- ↑ Prague
- ↑ Prague. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
- ↑ Ten Stunning Italian Libraries
- ↑ Eight Most Beautiful Libraries in Germany
- ↑ Five Libraries in Dublin Every Bibliophile Should Visit
- ↑ Dunedin
- ↑ Durban
- ↑ Montevideo
- ↑ Québec City
- ↑ Angoulême
- ↑ Baghdad
- ↑ Barcelona
- ↑ Beirut
- ↑ Bucheon
- ↑ Dublin
- ↑ Dunedin
- ↑ Durban
- ↑ Edinburgh
- ↑ Exeter
- ↑ Exeter
- ↑ Gothenburg
- ↑ Granada
- ↑ Heidelberg
- ↑ Iowa City
- ↑ Jakarta
- ↑ Kraków
- ↑ Kuhmo
- ↑ Lahore
- ↑ Leeuwarden
- ↑ Lillehammer
- ↑ Ljubljana
- ↑ Lviv
- ↑ Manchester
- ↑ Melbourne
- ↑ Milan
- ↑ Montevideo
- ↑ Nanjing
- ↑ Norwich
- ↑ Nottingham
- ↑ Óbidos
- ↑ Odessa
- ↑ Prague
- ↑ Québec City
- ↑ Reykjavík
- ↑ Seattle
- ↑ Slemani
- ↑ Tartu
- ↑ Ulyanovsk
- ↑ Utrecht
- ↑ Vilnius
- ↑ Wonju
- ↑ Wrocław
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Creative Cities Map, UNESCO.
- Edinburgh City of Literature
- Melbourne City of Literature
- Iowa City City of Literature
- Dublin City of Literature
- Reykjavík City of Literature
- Writers' Centre Norwich
- Kraków City of Literature
- Heidelberg City of Literature
- Dunedin City of Literature
- Granada City of Literature
- Prague City of Literature
- Barcelona City of Literature
- Lillehammer City of Literature
- Ljubljana City of Literature
- Lviv City of Literature
- Nottingham City of Literature
- Óbidos Vila Literária
- Seattle City of Literature
- Tartu City of Literature
- Ulyanovsk City of Literature Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2019. (Wayback Machine)
- Utrecht City of Literature
- Bucheon City of Literature
- Exeter City of Literature