Skenderevo
| Skenderevo Skenderevo | |
|---|---|
| Koordinate: 46°01′N 19°28′E / 46.017°N 19.467°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Sjevernobački okrug |
| Općina | Subotica |
| Poštanski broj | 24214 |
| Pozivni broj | 024 |
| Registarska oznaka | SU |
| Zemljovid | |
  Skenderevo | |
Skenderevo je seosko naselje u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se 13 km jugoistočno od Subotice, na 46° 1' 27,3504" sjeverne zemljopisne širine i 19° 27' 56,2602" istočne zemljopisne dužine.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Upravno pripada Sjevernobačkom okrugu AP Vojvodine. Dijelom je Gornjeg Tavankuta, a osim Skenderova, u njemu su ovi krajevi: Vuković kraj, Partizan, Rata.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Na Skenderevu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika partizanska baza.[1]
Promet[uredi | uredi kôd]
Do sela vodi autobusna linija.[2] U selu je željeznička postaja na pruzi Subotica - Bajmak.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Povijesno je jednim od hrvatskih naselja u Bačkoj.[3]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Znamenitosti su akumulacijsko jezero Skenderevo, omiljeno odredište ribiča i križ krajputaš. Križ krajputaš je od visokokvalitetnog norveškog kamena vulkanskog podrijetla koji je visoka sjaja a na njemu ne rastu ni alge ni lišajevi. Podigao ga je 2011. Mirko Skenderović blizu svog salaša u spomen na rano preminule roditelje i nedavno preminulu suprugu. Nekad su ovdje bila dva križa krajputaša na putu prema Mišićevu, no prvog iz 1912. srušili su radnici poljodjelske zadruge Peščara, a drugi iz 1861. godine, nalazio se pored stare škole.[4]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- ↑ Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 30
- ↑ Vozni red: Subotica - Mirgeš - Skenderevo
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 28, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Subotica - Krst krajputaš u Skenderevu, izvor RTV Yueco