Suradnik:Šaholjubac
|
Pozdrav, čitatelju!
Ukratko o meni Rođen sam 2002. godine. Studiram matematiku i bavim se šahom. Dosad sam napisao sedamdesetak matematičkih članaka, no zanimaju me i mnoga druga područja kao što su medicina (neuroznanost), psihologija, filozofija i povijest, posebice povijest matematike i šaha. Poklonik sam nogometne igre. Slušam dalmatinsku pismu, šansone i klape. Bonvivan sam južnjačkih korijena. Moji omiljeni šahisti su Lasker i Capablanca. Zapravo, Agadmatorova "Capablanca Saga" dala mi je temeljno razumijevanje šaha i tek tada sam počeo shvaćati ideje velikih igrača. Neslužbeni sam suradnik od ljeta 2018., a službeni od 3. siječnja 2019. |
Sergeju Jesenjinu
Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe.
Na svijetu umirati nije teško.
Stvarati život daleko je teže.
~ Vladimir Majakovski ~
Moji doprinosi[uredi | uredi kôd]
Životopisi[uredi | uredi kôd]
Matematičari[uredi | uredi kôd]
Šahisti[uredi | uredi kôd]
- Akiba Rubinstein,
- Emanuel Lasker,
- José Raúl Capablanca,
- Carl Schlechter,
- David Janowski,
- Ding Liren,
- Erich Eliskases
- Antonio Radić,
- Harry Nelson Pillsbury,
- Julius Perlis,
- Aleksej Troicki,
- Fred Reinfeld,
- Georgij Mihailovič Lisicin,
- Arčil Ebralidze,
- Gia Nadareišvili,
- Frank James Marshall,
- Richard Teichmann,
- Aleksandar Iljin-Ženevski
- Tassilo von Heydebrand und der Lasa
- Conel Hugh O'Donel Alexander.
Napomena. Članke o Laskeru i Capablanci nisam započeo, ali sam objektivno daleko najznačajnije doprinio njihovom sadržaju (više od 50%), formatu, izvorima i izgledu.
Glumci[uredi | uredi kôd]
Glazbenici[uredi | uredi kôd]
Pjesnici[uredi | uredi kôd]
Sportaši[uredi | uredi kôd]
Političari[uredi | uredi kôd]
Matematika[uredi | uredi kôd]
Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. ― Leonhard Euler
Dosadašnja (značajnija) uređivanja:[uredi | uredi kôd]
Kombinatorika i teorija grafova[uredi | uredi kôd]
- Šahovska matematika,
- Problem osam topova (davno),
- Binomni koeficijent – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava,
- Binomni poučak — dokazi; generalizacija,
- Vandermondeov identitet,
- Dirichletov princip,
- Incidencijska struktura.
- Cayleyjeva formula,
- Nejednakost Erdös-Szekeresa,
- Problem deranžmana,
- De Moivreov teorem,
- MacMahonova formula,
- Kruskalov algoritam.
Elementarna algebra[uredi | uredi kôd]
- Polinom – uvod; računske operacije s polinomima; nulpolinom,
- Descartesovo pravilo predznaka,
- San brucoša,
- Osnovni teorem o racionalnim nultočkama,
- Identitet Sophie Germain,
- Kvadratna jednadžba – cjelobrojna rješenja,
- Racionalni broj – uređaj; racionalne sredine,
- Regula falsi.
Linearna algebra[uredi | uredi kôd]
- Linearna nezavisnost,
- Linearna kombinacija,
- Kroneckerov simbol,
- Kronecker-Capellijev teorem,
- Sarrusovo pravilo.
Teorija skupova i topologija[uredi | uredi kôd]
Teorija vjerojatnosti[uredi | uredi kôd]
U izgradnji:
Realna analiza[uredi | uredi kôd]
- Broj e,
- Faktorijel — dvostruki i lijevi; primorijel,
- Linearna funkcija,
- Eksponencijalna funkcija — zanimljivosti,
- Integral — Osnovni teorem integralnog računa,
- Aksiom matematičke indukcije – primjeri,
- Derivacija – heuristički izvodi pravila,
- Bernoullijeva nejednakost,
- Fermatov zadatak,
- Fermatov teorem o stacionarnim točkama,
- Rolleov teorem,
- Funkcija identiteta,
- Nulfunkcija,
- Bernoullijeva diferencijalna jednadžba,
- Cauchyeve funkcijske jednadžbe,
- Leibnizov kriterij,
- Arhimedov aksiom,
- Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta,
- Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza,
- Heineova karakterizacija neprekidnosti,
- Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija,
- Abelov teorem,
- Eulerova konstanta,
- Lagrangeov teorem srednje vrijednosti.
U izgradnji:
Kompleksna analiza[uredi | uredi kôd]
Teorija brojeva[uredi | uredi kôd]
- Prosti broj – osnovni teoremi; zanimljivosti,
- Modularna aritmetika,
- Eulerov teorem,
- Bezoutov identitet,
- Wilsonov teorem,
- Eulerova funkcija,
- Gaussova lema o Eulerovoj funkciji,
- Osnovni stavak aritmetike,
- Euklidov algoritam,
- Fibonaccijev broj,
- Binetova formula,
- Legendreova formula,
- Kvadratni ostatak,
- Gaussova lema,
- Kineski teorem o ostatcima,
- Cassinijev identitet,
- Najveća zajednička mjera – svojstva,
- Dirichletov teorem,
- Lagrangeov teorem (teorija brojeva),
- Primitivni korijen,
- Pitagorine trojke,
- Legendreov simbol,
- Gaussov problem kruga,
- Aritmetička funkcija.
Geometrija[uredi | uredi kôd]
- Dužina – aritmetika s dužinama,
- Parabola – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole
- Descartesov list,
- Descartesov oval,
- Cassinijev oval,
- Pickova formula,
- Vivianijev teorem,
- Ptolomejev poučak,
- Singularna točka,
- Poučak o obodnom i središnjem kutu.
Pogledati: https://mis.element.hr › fajliPDF (Cevin poučak i neke osobite točke trokuta)
Kompleksni brojevi[uredi | uredi kôd]
Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. — Danilo Blanuša
.
Šah[uredi | uredi kôd]
Naučio sam ga igrati jako davno! Šahisti kojima se divim su dva apsolutna šahovska genija, Capablanca i Lasker, ali i Anatoly Karpov, Tigran Petrosjan, Akiba Rubinstein te Richard Réti.
- Plaskettova studija.
- Laskerov manevar,
- Rétijeva studija,
- Rétijeva studija (1928.),
- Tarrascheva zamka,
- Studija Saavedre,
- Laskerova zamka,
- Colleov sistem,
- Studija Beljavskog (2008.),
- Sicilijanska obrana,
- Šahovski set Dubrovnik,
- Studija Centurinija (1856.),
- Pješačka struktura.
- Pogledati:Podrijetlo šaha
- (Ovo je podsjetnik za mene)
Medicina[uredi | uredi kôd]
Neurologija[uredi | uredi kôd]
- Trodijelni živac – veza sa sluhom; uzroci iritacije,
- Tinitus – subjektivni tinitus i njegovo liječenje,
- Sindrom nemirnih nogu,
- Mucanje – rezultati istraživanja,
- Nociplastična bol,
- Atipična facijalna bol.
Psihijatrija[uredi | uredi kôd]
- Sezonski afektivni poremećaj,
- Atipična depresija,
- Distimija,
- Vegetativni simptomi,
- Terapija svjetlom.
Farmakologija[uredi | uredi kôd]
- Tianeptin,
- Bupropion,
- Pregabalin,
- Modafinil,
- Inhibitori monoaminooksidaze,
- Moklobemid,
- Mirtazapin,
- Dekstrometorfan/bupropion,
- Baklofen,
- Buspiron.
Književnost[uredi | uredi kôd]
Jezikoslovlje[uredi | uredi kôd]
Politika[uredi | uredi kôd]
Mjesta[uredi | uredi kôd]
Knjige i filmovi[uredi | uredi kôd]
Knjige i knjižice[uredi | uredi kôd]
Poezija[uredi | uredi kôd]
Poezija[uredi | uredi kôd]
Citati o poeziji[uredi | uredi kôd]
„Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!“ – Dobriša Cesarić
Pjesnik
Za sebe živi, za sebe sanja,
Da svu dušu u nebesa vine.
A usput, koracima poslanja,
Osvijetlio je mnoge sudbine.
U spomen Dobriši Cesariću
Pisanje, druže, mračna je bolest
Što u tebi trga radost koja bi;
Željeć sačuvat svijetle trenutke
Tone u bezdan sve dublje tvoja bit.
Al kad se tame iz tebe povuku,
I kad svjetlost svoju ruku da ti,
Stari ćeš sjaj pjesmama vratit
Što tuđa će srca ponovno zlatit!
U spomen Heathu Ledgeru
Mladić kraj okna gleda u daljinu,
Dubőko poniruć u svoju sudbinu.
Kovrčave kose, i mladosne draži,
Da l' smisô života ù sebi traži?
Praznome svijetu sebe će dati,
I sav svoj život u filmu će tkati.
Al najbrže idu svojemu kraju
Oni što svijetu najviše daju!
I rano ga uze sudba života,
Al film u svoju vječnost ga stavlja.
I svečano, sjetno, u ganutom srcu,
Trgnut iz jave još uvijek se javlja.
Zvuci stare citre
Srebrni zvuci stare citre
Slatko teku venama mojim;
Tužnu pjesmu pušta srcu
Njena svirka putem svojim.
Rađajuć radost sadašnjeg časa,
I držeći prošlost ù snu duboku,
Sjetna svjetla spasuju suze
Sjajući opet u mladome oku.
Haiku[uredi | uredi kôd]
Koliba u proljeće
ničega u njoj
— u njoj je sve.
Sodo (1642. — 1716.)
Sjećanje
poput morskog oblutka
pluta zaboravom.
Zlatna ruža
S lišćem od zemlje
— vatra.
Kad gledaš u nj
iskrena je jedino
voda.
Pozlaćeni prah
u zimskim noćima
grije nebo.
Bubamara
zagazi u rosu
— proljetno jutro.
"Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma?
Njihov duh je isti. Tako muzičar osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Muzika je san, matematika je radni život. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um uzdignut u savršenstvo."
— David Eugene Smith, Vladimir Devidé
Kutak prije kraja[uredi | uredi kôd]
Ruska bajka 2018.[uredi | uredi kôd]
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.
Nagrade[uredi | uredi kôd]
|
|
|
|
|