Virtualni asistent (zanimanje)
Virtualni asistent (eng. Virtual assistant) najčešće je samozaposlena osoba ili freelancer koja kao vanjski suradnik pruža širok spektar poslovnih usluga na daljinu fizičkim i pravnim osobama. Virtualno asistent u njihovo ime odrađuje one dijelove posla i delegirane zadatke kojih nema dovoljno da bi za njih otvorili novo radno mjesto.[1] Korisnici usluga virtualnih asistenata (klijenti) najčešće su vlasnici poduzeća, voditelji odjela, članovi uprava i drugi samozaposleni poduzetnici i freelanceri.
Virtualni asistent (skraćeno, VA) koristi vlastitu opremu i većinom radi iz kućnog ureda, čime korisnike svoje usluge rasterećuje troškova najma, opreme i uredskog materijala. Virtualni asistenti koji su samozaposleni sami snose troškove državnih davanja, doprinosa i poreza, što uključuje i troškove bolovanja, godišnjih odmora i slično.
Virtualna asistencija (usluga)[uredi | uredi kôd]
Virtualna asistencija je zajednički naziv za sve usluge koje virtualni asistenti pružaju. Podrazumijeva pomoć u ispunjenju zadataka koje klijenti ne mogu, ne stignu ili ne žele samostalno izvršiti. Usluga virtualne asistencije se pruža putem računala i interneta.
Usluge koje virtualni asistenti mogu pružati su ograničene isključivo vještinama i ovlaštenjima pojedinca. Ne postoji konačan opseg ili definicija zaduženja VA-a, što im omogućava da se prilagođavaju potrebama klijenata.
Klijenti s virtualnim asistentom dogovaraju koji dio posla žele delegirati i na temelju toga sklapaju ugovor o poslovnoj suradnji.
Prema istraživanju o virtualnim asistentima u Hrvatskoj provedenom u prosincu 2021. godine, virtualni asistenti najčešće su pružali sljedeće usluge [2]:
- administracija (69,64%)
- organizacija sastanaka, putovanja, događanja (37,50%)
- usluge digitalnog marketinga (23,21%)
- pisanje članaka/blogova/objava (21,43%)
- savjetovanje (19,64%)
Ostatak popisa usluga je raznovrstan. Uključuje usluge izrade i vođenja projekata, prevođenja, računovodstveno-knjigovodstvene i druge usluge.
Povijest zanimanja virtualnog asistenta[uredi | uredi kôd]
Zanimanje virtualnog asistenta ima korijene u tradicionalnom zanimanju tajnice (sekretarice, osobnog asistenta).
Tajnice i osobni asistenti su neke zadatke počeli obavljati od kuće sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Eksploziju u popularnosti virtualna asistencija doživljava tek 2007. godine, kad je objavljena knjiga Timothyja Ferrissa Četverosatni radni tjedan.[3]
Ferriss potiče čitatelje da delegiraju (eng. outsource) zadatke virtualnim asistentima opisujući pozitivan utjecaj koji je delegacija imala na njegov život i poslovanje.
Popularizaciji virtualne asistencije u budućnosti bi mogla pridonijeti i činjenica da je rad od kuće postao novi standard krajem 2019. i tijekom 2020. godine[4] zbog pandemije virusa COVID-19.
Novo zanimanje u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]
Široj hrvatskoj javnosti je zanimanje virtualnog asistenta još uvijek nepoznato. To je potvrdilo istraživanje iz 2021. godine provedeno na uzorku populacije u Hrvatskoj.[2] Utvrđeno je da je virtualna asistencija relativno nepoznat pojam mnogim ispitanicima: 18% ispitanika je prvi put čulo za virtualne asistente tijekom sudjelovanja u istraživanju. Situacija se ipak popravila s obzirom na 2020. godinu kad je nešto više (22%) ispitanika izjavilo da su prvi put čuli za pojam virtualnog asistenta tijekom ispunjavanja upitnika. [5]
Osnovne karakteristike virtualnih asistenata[uredi | uredi kôd]
Iako je virtualne asistente teško svrstati u jednu kategoriju, postoji nekoliko osnovnih karakteristika koje ih povezuju:[6]
- Rade na daljinu – pružaju usluge putem računala, telefona i interneta
- Samostalni su – posluju putem vlastitog poduzeća ili kao freelanceri
- Rade s vlastitom opremom – sami si priskrbljuju računala, uredski materijal i drugi pribor koji im je potreban za rad
- Naplaćuju po satu, odrađenom projektu ili paušalno – naplaćuju samo efektivne sate rada ili ugovaraju paušalne iznose za mjesečnu podršku
- Odrađuju delegirane zadatke – obavljaju one zadatke koje im je zadao klijent
Specijalizacije virtualnih asistenata (niše)[uredi | uredi kôd]
Virtualni asistenti se mogu specijalizirati za specifičan dio poslovanja.
Specijalizacija se smatra poželjnom jer može osigurati bolju kvalitetu obavljene usluge.
- Na primjer, asistent koji se specijalizira za vođenje društvenih mreža će vjerojatno stvarati kvalitetniji sadržaj za društvene mreže od asistenta koji se bavi svime.
Specijalizacije VA-a se mogu podijeliti prema segmentu poslovanja i prema specifičnim potrebama klijenta.[6]
Specijalizacije po segmentu poslovanja[uredi | uredi kôd]
Ovo su neke uobičajene specijalizacije prema uslugama koje virtualni asistenti mogu pružati, no popis ne završava ovdje:
- Virtualni administrativni asistent
- Virtualni asistent za digitalni marketing
- Virtualni asistent u ljudskim resursima
- Virtualni asistent za korisničku podršku
- Virtualni asistent za tehničku podršku
- Virtualni asistent direktora i uprave
- Virtualni financijski (računovodstveni) asistent
- Virtualni asistent za e-commerce
- ...
Specijalizacije prema specifičnim potrebama klijenata[uredi | uredi kôd]
Neki virtualni asistenti se specijaliziraju za klijente određenih profila i zanimanja kako bi im bili korisniji:
- Virtualni asistent za autore knjiga
- Virtualni asistent za voditelje podcasta ili webinara
- Virtualni asistent za male poduzetnike
- Virtualni asistent za žene poduzetnice
- Virtualni asistent za fotografe
- Virtualni asistent za coacheve
- Virtualni asistent za prezaposlene managere
- ...
Cijene[uredi | uredi kôd]
Virtualni asistenti različito naplaćuju svoje usluge. Postoje barem dva glavna razloga za to:
- Vrijednost usluge – vrijednost usluge ovisi o stručnosti asistenta i tipu usluge
- Lokacija – konačna cijena ovisi i o životnim troškovima asistenta koje određuje njegovo mjesto boravka.[7] Tako prema nekim podacima prosječna satnica virtualnog asistenta u SAD-u iznosi 29.52$, dok prosječna satnica asistenta s Filipina iznosi tek 9.83$. [8]
Prosječna satnica virtualnog asistenta u Hrvatskoj iznosila je 119 kn/h u 2021. godini.[2] Ovo Hrvatsku smješta između Pakistana i Ujedinjenog Kraljevstva prema podacima iz prethodno navedenog istraživanja.
Platforme za pronalazak virtualnih asistenata[uredi | uredi kôd]
Virtualne asistente najlakše je pronaći virtualno, odnosno na mrežnim stranicama na kojima asistenti mogu ponuditi svoje usluge. Mnogi virtualni asistenti imaju vlastite mrežne stranice i moguće ih je pronaći pretraživanjem internetskih pretraživača.
Virtualne asistente moguće je pronaći i putem objave oglasa na nekom mrežnih oglasnika na kojima se oglašavaju honorarni poslovi te na freelance platformama koje okupljaju samostalne profesionalce.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Oršulić, Nikolina. 6. ožujka 2021. Junaci novog doba zovu se ljudski virtualni asistenti i najbolje su čuvana tajna. lider.media. Pristupljeno 2. studenoga 2021.
- ↑ a b c Istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj [vol. 2]. Go2human Hub (engleski). Pristupljeno 7. ožujka 2022.
- ↑ Virtualni asistenti: U Hrvatskoj ih ima 50-100, ali čak 40% ispitanika čulo je za njihove usluge tek ove godine. Netokracija. 14. prosinca 2020. Pristupljeno 2. studenoga 2021.
- ↑ Arneson, Krystin. How companies around the world are shifting the way they work. www.bbc.com (engleski). Pristupljeno 22. studenoga 2021.
- ↑ Veletanlić, Sanja. Istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj 2020 [preuzmite svoj PDF] – Ljudomat. Pristupljeno 7. ožujka 2022.
- ↑ a b Što točno rade virtualni asistenti?. Go2human Hub (engleski). Pristupljeno 2. studenoga 2021.
- ↑ Virtual Assistant Salary: The Definitive Guide (2022). Small Revolution (engleski). 9. studenoga 2021. Pristupljeno 22. studenoga 2021.
- ↑ Virtual Assistant Hourly Rates Compared - Guide for Entrepreneurs. Best of Budgets (engleski). 16. svibnja 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. studenoga 2021. Pristupljeno 2. studenoga 2021.