Prijeđi na sadržaj

Wikipedija:Izabrani članci/18, 2021.

Izvor: Wikipedija
Jupiter
Jupiter

Jupiter je planet klase plinoviti div s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina. Masa mu je 318,4 puta veća od Zemljine (na njega otpada 71 % ukupne planetske mase), a gustoća mu je samo oko četvrtine gustoće Zemlje. Velik dio volumena tvori vodik, koji zbog velike mase i gravitacije Jupiter nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima.

Prema astronomskim ispitivanjima, podatcima te prema teorijskoj obradi, Jupiter se sastoji od razmjerno malene silikatne jezgre bez oštre granice u sastavu (difuzna jezgra), okružene s dva sloja vodika: donji sloj, pod većim tlakom, ima metalna svojstva gdje su vodikovi elektroni u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj molekularni vodik (H2) u stanju superkritičnog fluida. Ni na kojoj dubini nema fazne granice, odnosno ne postoji čvrsta površina na koju se može stati ili tekuća u koju se može zaroniti.

Dno atmosfere definira kao dubina od 1000 km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, metana, helija, amonijaka, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi (vodikov sulfid, različiti organski spojevi, kompleksni anorganski polimeri).

Jupiter se vrlo brzo vrti što, uz njegov velik promjer, uzrokuje jake centrifugalne sile, pa je izrazito spljošten prema polovima; ekvatorski mu je promjer 142 800 km, a polarni samo 134 000 km. Atmosfera mu je raslojena na pojaseve i zone. Rotacija mu je nejednolika: na ekvatoru jedan okret traje 9 h, 50 min, 30 s, a na 10° sjeverne ili južne širine 9 h, 55 min, 41 s.