Planinska arnika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.
Planinska arnika
Arnica montana - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-015.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
(nesvrstani) Angiosperms
(nesvrstani) Eudicots
(nesvrstani) Asterids
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Arnica
Vrsta: A. montana
Dvojno ime
Arnica montana
L.
Područje života
Arnika

Planinska arnika (lat. Arnica montana) poznata i kao brđanka, veprovac ili vučji zub je je planinska, aromatična biljka visine od 20 do 60 centimetara iz roda arnika i porodice glavočika (Asteraceae). Raste na suhim livadama, planinskim obroncima i brdima, na području skoro cijele Europe.

Rasprostranjenost i stanište[uredi VE | uredi]

Planinska arnika je biljka koja raste u Europi. Nalazi se od južnog dijela Pirinejskog poluotoka do južnog dijela Skandinavije. Raste do nadmorskih visina od skoro 3.000 metara. U sjevernim dijelovima Europe biljka postaje sve rjeđa, uglavnom zbog razvoja poljoprivrede.

Osobine biljke[uredi VE | uredi]

Stabljika je uspravna i malo razgranata sa jednom cvjetnom glavicom. Visine je od 20 do 60 cm. Listovi su sitni, debeli, nasuprotni i malo nazubljeni, a pri dnu stabla složeni u rozetu. Cvijet je glavica sa jezičastim vjenčićem na vrhu stabljike i proširenim cvjetovima koji imaju pricvjetne listiće. Cvjetovi su žuti ili narančastocrveni promjera od 6 do 8 cm.

Kao ljekoviti dio biljke se koriste cvijet, korijen i listovi. Cvijet se skuplja u vrijeme cvatnje, a korijenje u proljeće.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Planinska arnika se rabi u liječenju rana, pri čemu ublažava bolove i pospješuje njihovo zacjeljivanje. Koristi se i u liječenju grla, a sa drugim ljekovitim biljkama u liječenju upale pluća, tifusa, slabosti srca, za pospješivanje cirkulacije krvi i izlučivanje znoja i mokraće. Ova biljka je zaštićena vrsta. Od 18. stoljeća, kada se biljka počela koristiti u ljekarnama, njena popularnost je značajno porasla. Nekontrolirano branje učinilo je to da je biljka postala dosta rijetka, pa je morala biti zaštićena. Danas se biljka uzgaja za ljekovite svrhe.

U srednjem vijeku arniku se rabilo kao biljku za sve rane i ozljede tijela, a ponekad i protiv embolije i tromboze.

Napomena[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Planinska arnika