Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 138.393 članka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Životopisi Povijest Zemljopis Društvo Tehnologija Znanost Matematika Umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu. Oko 300. godine podigao ju je rimski car Dioklecijan i u njoj boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.) do smrti (316.). Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre Splita koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine. Na osnovi podataka iz rimske karte, poznate po srednjovjekovnom prerisu (»Tabula Peutingeriana«), u toj uvali već ranije bilo je naselje Spalatum, kojemu ostatci i veličina do danas nisu utvrđeni. Početak gradnje Dioklecijanove palače nije točno utvrđen. Pretpostavlja se da je to bilo oko 295. godine, nakon uvođenja tetrarhije (vladavina četvorice). Ipak, deset godina nakon te odluke, kada je Dioklecijan abdicirao 305. godine, palača još nije bila dovršena, a postoje naznake da su se neki radovi odvijali dok je car boravio u njoj. Po čijoj je arhitektonskoj ideji palača izgrađena i tko su bili njeni graditelji, ne zna se. Međutim, uklesana grčka imena Zotikos i Filotas, kao i brojna uklesana grčka slova ukazuju na to da je određeni broj graditelja bio porijeklom iz istočnog dijela carstva, tj. da je Dioklecijan doveo sa sobom majstore s Istoka. Ipak, velika je vjerojatnost da je veliki dio radne snage bio lokalnog podrijetla. Osnovna građa je dolazila iz neposredne blizine. Bijeli vapnenac je dopreman s Brača i ponešto iz Segeta kraj Trogira; sedra se vadila iz korita obližnjih rijeka, a opeka se izrađivala u salonitanskim i drugim radionicama smještenim u blizini. Građevina kao cjelina nije imala neposredni uzor u dotadašnjem rimskom graditeljstvu. Njena izvornost proizlazi iz osnovne funkcije i prilagodbe položaju. ...	Arhiv  Novosti 14. - 16. lipnja - Moto klub "Kvarner" i Automotodrom "Grobnik" bili su po deveti put organizatori svjetskog prvenstva motocikala s prikolicom pod nazivom "Croatia osiguranje FIM Sidecar World Championship 2013." i 60. utrke Alpe Adria prvenstva. 16. lipnja - U 61. godini života preminuo je hrvatski nogometaš i trener Josip Kuže. 14. - 16. lipnja - U Crikvenici su se održali tradicijski 12. jadranski književni susreti. Književnu nagradu „Crikveničko sunce“ primio je akademik Nedjeljko Fabrio. 6. lipnja - Hrvatska atletičarka Sandra Perković, olimpijska prvakinja u bacanju diska pobijedila je na mitingu Dijamantne lige u Rimu s hitcem od 68,25 metara. 25. svibnja - Hrvatska je atletičarka Blanka Vlašić, nakon 615 dana pauze zbog operacije petne tetive, u New Yorku na Dijamantnoj ligi iz prvog pokušaja preskočila 194 centimetara i ostvarila pobjedu. Uz pobjedu je izjednačila rekord mitinga, kojeg je dosad samostalno držala Emma Green. 25. svibnja - U Londonu na stadionu Wembley, hrvatski nogometaš Mario Mandžukić postao je prvi Hrvat, koji je zabio gol u finalu nogometne Lige prvaka.
Arhiv  Izabrana slika Eksplozija električne žarulje	Arhiv  Na današnji dan 17. lipnja - Dan državnosti na Islandu; imendani: Laura 1462. - Vlad III. Tepeš, poznatiji kao Drakula, noću je napao snage Mehmeda II. u sklopu gerilskog rata protiv Osmanlija. 1712. - U Londonu je u bijedi umro francuski izumitelj Denis Papin (na slici), koji je izmislio parni stroj i ekspresni lonac. 1885. - Kip slobode dovezen je u New York. 1943. - Tiskan je prvi broj Slobodne Dalmacije. Nedavni dani: 16. lipnja – 15. lipnja – 14. lipnja
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskom jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj - za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž - za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić - stranica za raspravu, pitanja i razgovor Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka pisanju najtraženijih članaka željenih članaka 1000 članaka koje treba imati svaka Wikipedija
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Hrvatski rječnik Meta-Wiki Koordinacija Wikimedija projekta