Glavna stranica

Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.

Kultura stare Grčke začetnik je i europske kulture. Na tom se geografskom području prvi put u povijesti iz religijsko-fantastičnoga izdvojio filozofsko-znanstveni oblik mišljenja. Karakteristika stare orijentalne kulture bila je uklopljenost određenog stupnja znanstvenog mišljenja, do kojeg su stari orijentalni narodi dospjeli, u religijsko-fantastični oblik mišljenja. Ta uklopljenost egzaktne misli u fantastično-religioznu mistiku karakteristična je i za one koji su se bavili znanošću u starim kulturama. To su bile zatvorene svećeničke grupe ili proroci koji su se izdvajali iz svijeta i ljudskog društva da bi tako osamljeni i udubljeni sami u sebe došli do istine. Njihovim sposobnostima pridavala se aureola uzvišenosti, nadzemaljskog i nadljudskog.

Grčka civilizacija oslobodila je znanstveno mišljenje i emancipirala ga od religije, podredivši ga praktičnim zadacima trgovine, brzom razvoju privrede, ali i političkim zadacima koji su se nametali u vezi s izmijenjenom društveno-ekonomskom strukturom. To mišljenje napušta služenje fantastičko-religioznom čovjeku, koji sebe još nije izdvojio kao pojedinca u okviru društva, i prelazi u službu konkretnog, egoističnog čovjeka pojedinca. Kroz takvog čovjeka i u njegovom interesu začela se u Grčkoj era samostalne znanstvene misli, čime je obilježen početak nove epohe u povijesti čovjekova ovladavanja prirodom i društvom. Grčka postaje kolijevkom kulturnog kompleksa koji se jednostavno naziva "Zapad", što u to doba predstavlja pomicanje kulturnog i ekonomskog razvitka s Istoka prema Zapadu.

• 28. srpnja - Hrvatska atletičarka Sandra Perković osvojila je zlato na Europskom prvenstvu u Barceloni bacivši disk 64,67 metara. To je prva zlatna medalja na Europskim prvenstvima u povijesti hrvatske atletike.
• 26. srpnja - Započeo je 12. Motovunski filmski festival.
• 25. srpnja - Hrvatski četverac na pariće osvojio je zlatno odličje na Svjetskom prvenstvu za veslače do 23 godine, koje se održalo u bjeloruskom gradu Brestu.
• 24. srpnja - U Križevcima je preminula hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica Mia Oremović.
• 17. srpnja - Otvoren je 57. Festival igranog filma u Puli uz koncert skladbi iz Fellinijevih najslavnijih filmova u povodu devedesete obljetnice njegova rođenja.
• 10. srpnja - Na 45. međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma Rajko Grlić proglašen je pobjednikom u kategoriji najboljeg redatelja za film "Neka ostane među nama", a uručena mu je i nagrada "Europa Cinemas Label Award".

30. srpnja - Dan državnosti u Vanuatuu

• 1521. - Osmanlije su osvojili Beograd, "zlatni ključ" Slavonije i Ugarske.
• 1818. - Rodila se engleska književnica Emily Brontë, autorica romana Orkanski visovi.
• 1898. - Umro je njemački državnik Otto von Bismarck , zvan "željezni kancelar", koji je 1871. ujedinio Njemačku.
• 2003. - U Meksiku je proizvedena posljednja Volkswagen Buba (slika).

Nedavni dani: 29. srpnja – 28. srpnja – 27. srpnja

Wikipedija na hrvatskom jeziku osnovana je 16. veljače 2003.

• Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
  • Wikipedija:Uvodni tečaj - za one koji vole lagani uvod
  • Wikipedija:Wikipedija A-Ž - za napredne
  • Wikipedija:Često postavljana pitanja
• Kafić - stranica za raspravu, pitanja i razgovor
• Impresum
• Popis svih jezika Wikipedije

Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:

• nadopuni započetih članaka
• održavanju Wikipedije
• poboljšavanju i popravku članaka
• pisanju
  • najtraženijih članaka
  • željenih članaka
  • 1000 članaka koje treba imati svaka Wikipedija