Wikipedija:Kafić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kafić

Dobrodošli u Wikipedijin kafić! Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji.

Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!

Uža područja
Tehnička pitanja

za pitanja o uređivanju Wikipedije i ostalim tehničkim informacijama

Pitanja o slikama

za pitanja o slikama, oznakama za slike i autorskim pravima

Jezična pitanja

za pitanja o pravopisu, gramatici, stilistici i ostalim jezikoslovnim područjima

Zahtjevi i želje

Zahtjevi za promjenom imena suradnika, premještanjem stranice ...

Foreign languages

Talk page for users speaking foreign languages

Zamjerke

Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku

Prečac:
WP:K


Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
1. Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
2. Nepristrano gledište
3. Provjerljivost
4. Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
5. Konsenzus
6. Rješavanje prijepora
Izbjegavanje sukoba
7. Pretpostavite dobru namjeru
8. Bez osobnih napada
9. Maltretiranje
10. Ne ometajte rad Wikipedije
da biste nešto dokazali

Prvi svjetski rat

Razmišljam o pokretanju projekta kojim bi na hrvatskoj wikipediji obilježili 1. svjetski rat. Zanimaju me mišljenja drugih suradnika, hvala. SpeedyGonsales 23:21, 11. rujna 2014. (CEST)

Ja sam od onih koji radi sam za sebe, bez plana. Ali, mislim da nije loša ideja.
Naravno, imam i prijedlog: grupa suradnika marljivo radi na Wikiprojektu: države. Kad završe s Ukrajinom, mogli bi nastaviti s ovim, odnosno u taj projekt uklopiti i ovaj. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  00:50, 12. rujna 2014. (CEST)
Mislim da bi bilo bolje kad bi se napravila lista nekih 300-400 clanaka koji nedostaju (a vazni su) iz Prvog svjetskog rata pa je staviti na neki wikiprojekt: "bilokakodasezove" i koliko god to bude trajalo da se rijesi. Nekad bi neki suradnici mozda i napisali pokoji clanak ali nemaju ideju koji. Ovo posudjivanje suradnika sa wikiprojekta:drzave bi razvodnilo situaciju tako da bi se mozda i napisali neki clanci o Prvom svjetskom ratu ali bi mozda odumro ovaj prvi projekt. I dalje u buducnosti kad god bi bio neki projekt onda bi bilo normalno "posudjivati" ove suradnika, zdravo za gotovo. Na kraju jedan vic. Zasto je G Princip ubio Ferdinanda? Iz prinicpa. --El hombre (razgovor) 13:59, 12. rujna 2014. (CEST)
Dosta zanimljiva tema. Literature na hrvatskom sve je više i više, pa ovo ne bi trebao biti problem. Kubura (razgovor) 04:27, 12. rujna 2014. (CEST)
Nisam razmišljao o popisu 300-400 članaka, više sam razmišljao o mogućem trajanju projekta i malim zalogajima. Kako je rat trajao do 1918. godine, projekt bi mogao trajati do 2018. godine.
Glede članaka, mogli bi imati dva popisa:
  • popis 10 članaka koje treba doraditi
  • popis 10 članaka koje treba napisati
Kad bi bilo potrebno, popise bi osvježili. Projekt od tjedan ili mjesec dana donio bi nam nešto novih članaka, ali ne bi se nužno dobili kvalitetni članci. Projekt od 2014. do 2018. godine donio bi sigurno nove članke, nadam se da bi s vremenom i njihova kvaliteta mogla biti onakva kakva dolikuje enciklopediji. SpeedyGonsales 20:00, 12. rujna 2014. (CEST)
Najbolje bi bilo da se projektu pridruže oni koji žele, i podržavam ideju da projekt traje od 2014. do 2018. gdje se članci rasporede pod godinama. Oni članci koji nisu napisani u nekoj godini prebacivaju se na sljedeću i postanu urgentni članci. Za sudionike, i za one koji su dali svoju kontribuciju moraju biti nagrađeni s raznim kolajnama. Kategorije za nagrade moraju se uspostaviti što prije. Oni koji su se osobito iskazali moraju biti postavljeni u "hodnicima slave" (hall of fame) hrvatske wikipedije. Vodomar (razgovor) 02:26, 17. rujna 2014. (CEST)
Dobra je ideja, ima potencijal.--Fraxinus (razgovor) 00:34, 18. rujna 2014. (CEST)

Srpskohrvatska prestigla i srpsku inačicu

Wikipedija na "srpskohrvatskom" jeziku je masovnim kopiranjem prvo prestigla hrvatsku, a sada i srpsku inačicu. Trenutno srpskohrvatska inačica ima preko 258 000 članaka, a srpska preko 252 000. Ovako je "srpskohrvatska" postala najveća inačica Wikipedije na našem makrojeziku. --August Dominus (razgovor) 18:20, 28. rujna 2014. (CEST)

Povodom toga održat će i sastanak suradnika - samo još ne znaju gdje - Kairo, Pjongjang ili pojas Gaze.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 95.156.168.75 (razgovordoprinosi) 18:34:42, 28. rujna 2014. (CEST)
Hvala ti za informaciju. U njoj se spominje samo jedna Wikipedija. To je Wikipedija naših srpskih kolega koja je napredovala (točnije, sad su na 252.413). Usporedbe radi, talijanske kolege su na 1,146.447, mađarske na 266.901, slovenske kolege su na 142.217. Projekti (humanih) botova ne računaju se u Wikipedije i ne moraš nas uopće izvješćivati o njima. Oti projekti nemaju suradnike, nego samo tri tipke (ctrl, c, v) i nekoliko desetaka linija botovskog kôda. Izvješćivati o radu tih botoplagijatorskih projekata ti je isto kao da si nas izvijestio koliko se je puta okrenuo bubanj perilice rublja. Kubura (razgovor) 08:49, 29. rujna 2014. (CEST)
Kopirane članke nisu ni pogledali, u pojedinim stoji da je vijest koja je izvor pristupljena prije nego što je članak postojao (stoji nadnevak kad je pristupljena na hrvatskoj inačici).--August Dominus (razgovor) 09:55, 29. rujna 2014. (CEST)

150.000 članaka je blizu

Dragi moji kolege, veliki miljokaz je blizu. Približavamo se brojci od 150.000 članaka! Samo naprijed! Kubura (razgovor) 10:08, 29. rujna 2014. (CEST)

Samo naprijed!--Fraxinus (razgovor) 00:49, 1. listopada 2014. (CEST)

"Srpskohrvatski" "jezik"

Budući da vidim da se razgrajalo nješto oko "s-h" wikipedije, ter da serbokroatistička ekipa i dalje mlati mrtvoga magarca, odlučio sam staviti tekst-dijelove- Waylesa Brownea, američkoga linguista koji je "glavni i odgovorni urednik" jezične politike Haaga, i kao takav "zaslužan" što smo prvotnu, sramotnu presudu Anti Gotovini slušali na tuđem, srpskom jeziku. Možda bi tekst bio primjereniji drugdje, nu mislim da ga treba staviti baš na Kafić, da se urbi et orbi, jasno vidi da su i teški serbokroatistički unitarsiti bili prisiljeni odustati od tobožnjega "srpskohrvatskoga". Tekst dajem na engleskom (iz Britannice je), a napomenuo bih samo još dvije stvari:

1. razne ad hoc teorije, poput policentričnih jezika, poput Abstand, Ausabau, Dachsprache, poput Jakobsonovih 6-funkcija, poput studija koje je najbolje obradio Krešimir Mićanović u knjizi "Hrvatski s naglaskom"- sve je to zgodno, no to nema veze s hrvatskim jezikom. Jezikom koji ima identitet od kojih 10. stoljeća i za koji prepirke linguista o početcima standardizacije jesu zgodna mentalna vježba- no kojim nisu nešto postigli. Najrelevanniji je enciklopedijski prikaz hrvatskoga, u tijeku, koji bi trebao dato najmoderniji i i najcjelovitiji opis njekoga slavenskoga jezika te razine: http://www.croatica.hr/

2, Wayles Browne piše od 19. st. nadalje. Za njega valjda hrvatski nije postojao u 13., 15. ili 18. st. Na kom su jeziku pisani Vinodolski zakon, Držićeva djela, Zlatarićeva, Marulićeva, Mažuranićeva, Šenoina, Šulekova, Ujevićeva, Ladanova ? Je li Držićev jezik "srpskohrvatski" ? Ako ne- koji je ? Kako se zove ? Čiji je ? Je li izumro ? Što je s tim ? Očito, Browne je, u Britannici, odustao od serbokroatističkih fantazija, no nije se riješio 19. stoljeća- jer ga, vjerojatno, sam hrvatski jezik i ne zanima. Nego jedino političke petljavine u kojima je sam odigrao ne baš blistavu ulogu.

http://www.britannica.com/EBchecked/topic/535405/Serbo-Croatian-language

Serbo-Croatian language, term of convenience used to refer to the forms of speech employed by Serbs, Croats, and other South Slavic groups (such as Montenegrins and Bosniaks, as Muslim Bosnians are known). The term Serbo-Croatian was coined in 1824 by German dictionary maker and folklorist Jacob Grimm (see Brothers Grimm). Table of Contents ×

   * Introduction
   * Definitions
   * Groupings, geography, and religion
   * Writing, pronunciation, and spelling
   * “Serbo-Croatian” in the 20th century and after
   * Croatian and Serbian alphabets

Serbo-Croatian language, term of convenience used to refer to the forms of speech employed by Serbs, Croats, and other South Slavic groups (such as Montenegrins and Bosniaks, as Muslim Bosnians are known). The term Serbo-Croatian was coined in 1824 by German dictionary maker and folklorist Jacob Grimm (see Brothers Grimm). Definitions

These forms of speech have often been termed “a language,” but they are also seen as separate languages: Serbian, Croatian, and in recent years also Bosnian and Montenegrin. Neither view is completely right or wrong; the concept “language” has multiple definitions, and the status of Serbo-Croatian will depend on the definition one adopts.

In particular, standard languages should be distinguished from local dialects. Every language has its local spoken forms, but not every group in the world has created a standard language. In order to make one, someone must choose which one or more of the local dialects will serve as a basis and which words and grammatical forms will represent correct usage. Standard languages typically, though not always, have writing systems and are used in education, government, publishing, and media. A standard language may be overseen by an authoritative body, or standards may be set by schoolteachers, dictionaries, and publishers. ....... In the 21st century, then, two well-delineated standard languages exist (Croatian and Serbian) and two more are taking shape (Bosnian and Montenegrin). Educated speakers from any of the countries can converse with full understanding, hindered only by a few everyday words and technical terms (much like British boot and treacle versus American trunk [of a car] and molasses). Accordingly, some argue, they are speaking one Serbo-Croatian language. But when writing, one cannot follow Serbian and Croatian, or Montenegrin and Bosnian, language standards simultaneously, so in practice no joint Serbo-Croatian standard exists. Mir Harven (razgovor) 02:51, 1. listopada 2014. (CEST)

Čestitam! Izvrsno ste to prikazali. Bilo koji moj dodatak bio bi skoro pa suvišan. Hvala Vam na ovom i drugim komentarima. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.12, 1. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)
Kao što je rahmetli Stipe Šuvar rekao (a nije izrekao): Treba reći popu-pop, a bobu-bob.Mir Harven (razgovor) 03:42, 1. listopada 2014. (CEST)
Jako lijepo rečeno! --Čeha (razgovor) 15:28, 1. listopada 2014. (CEST)