Indijska jagoda
| Indijska jagoda | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae |
| Rod: | Potentilla |
| Vrsta: | P. indica |
| Dvojno ime | |
| Potentilla indica (Andrews) Th.Wolf | |
| Baze podataka | |
Indijska jagoda (indijska jagodnjača, lat. Potentilla indica; sin. Duchesnea indica) biljna vrsta iz roda petoprsta, podrijetlom iz Azije. alohtona je biljka koja raste i kod nas, često kao dosadan vrtni korov. Zovu je i lažnom jagodom. Plodovi su biljke nalik jagodama, jestivi, sočni ali potpuno bezukusni i siromašni hranjivim tvarima. Smatra se ljekovitom biljkom.
Ljekovitost[uredi | uredi kôd]
U azijskim zemljama poznata je po svojim ljekovitim svojstvima, uspješno se koristi u tradicionalnoj medicini i homeopatiji. Ima protuupalno, protutumorsko, antiseptičko djelovanje, plodovi se koriste u slučaju neispravnog rada probavnog sustava, za liječenje jetre i gušterače. U Kini, sok bobica koriste za stomatitis. Uvarak lišća biljke koristi se za liječenje ubodnih i drugih rana,te opeklina. Antitumorska svojstva biljke su znanstveno dokazana, a stanovnici mnogih istočnih zemalja koriste plodove za prevenciju raka.[1] Vitaminski bogate bobice blagotvorno djeluju na probavni sustav, rad jetre, gušterače. Voće ima tonički učinak, sposoban vratiti ravnotežu soli u tijelu. U narodnoj kozmetici tropskih zemalja posebno su popularne maske za lice od plodova. Uvarak listova biljke ima sedativni učinak u slučaju neuroze, nesanice, depresivnih stanja. U Kini se voćni sok smatra izvrsnim antiseptikom, a koristi se za liječenje malih čireva u ustima, kod ubodnih rana i kao protuotrov za ugrize zmija.
Sastav[uredi | uredi kôd]
Plod sadrži šećer (do 3,4 %), vlakna, oko 1,5 % bjelančevina te do 1,6 % pepela ,organske kiseline, pektin, dušik, tanine, alkaloide, kao i soli željeza, kalcija, fosfora, mangana. Među vitaminima, najveći postotak B vitamina, karotena, askorbinske (6,3 mg/100 ml soka) i folne kiseline. Listovi sadrže mnogo vitamina C, te tanina.[1][2]
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Grlić. Lj. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb 1990.
- Ли Шичэнь. Китайские целебные травы. Классический труд по фармакологии.: Moskva 2015.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Duchesnea+indica
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b http://lektrava.ru/encyclopedia/dyusheneya-indiyskaya/ Pristupljeno 16.06.2019.
- ↑ tps://www.agroklub.com/hortikultura/ne-to-nije-jagoda/18138/