Rimski trijumf

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tijumf

Rimski trijumf bila je javna ceremonija i vjerski obred u Drevnom Rimu, koji se vodio u počast vojskovođe (dux) za njegove uspjehe u ratu ili pohod na Rim, odnosno za prikaz svih blagodati pobjede. Samo su vojskovođe u rangu senatora mogle uživati ​​trijumf i biti trijumfatori.

Za dobivanje trijumfa, vojskovođa ili dux je morao:

  • izvojevati značajnu pobjedu nad neprijateljem, s više od 5.000 ubijenih neprijatelja te dobiti titulu imperatora.
  • biti izabran za magistrata s ovlašću imperium, tj. biti konzul ili pretor.
  • dovesti vojsku kući, čime bi se označio kraj rata i potrebe za njoj. Ovaj je uvjet važio jedino u republikansko doba kada je vojska bila građanska vojska. U razdoblju Carstva, kada je vojska bila profesionalna, istinski trijumfi su bili rezervirani za cara i njegovu rodbinu. Kada bi car vojskovođi udijelio trijumf, on je koračio sa simboličkim brojem svojih vojnika.
  • U republikanskom razdoblju rimski je Senat morao odobriti trijumf na osnovu gore navedenih uvjeta.

Ceremonija se sastojala od spektakularne parade, koju su otvarali poglavari pokorenih naroda (kasnije pogubljivani u Tulijanumu), a nakon njih karavane sa zlatom i drugim drugim dragocjenostima zaplijenjenim u ratu (uključujući i robove), potom glazbenici, plesačice, plakati sa scenam, a bitke , te konačno pobjednički vojskovođa na čelu vlastite jedinice (u kasnoj Republici i Carstvu tek sa simboličnim brojem vojnika).