Jedan od mogućih odgovora na pitanje Što je glazba? mogao bi glasiti: Glazba je umjetnost koju oživotvorujemo prirodnim ili umjetnim, odnosno elektronskim tonovima ili zvukovima, ali isto tako i tišinom ili šumovima organiziranima u vremenu. Mnogi su glazbeni teoretičari, ali i filozofi, tijekom povijesti na različite načine tumačili pojedine glazbene zakonitosti, stilove i pojave. Glazba je od pamtivijeka imala vrlo važnu ulogu u životuljudi, pa je stoga oduvijek bila dio religijskih i liturgijskih obreda i slavlja, svih značajnih društvenih događaja poput krunidba svjetovnih vladara ili ustoličenja crkvenih poglavara, vjenčanja – posebice onih raskošnih, kraljevskih, ali i onih pučkih, manje raskošnih svečanosti i zabava. Uz glazbu su se ljudi veselili, te – opčinjeni njenim harmonijama i strastvenim ritmovima – često i plesali. Ona im je i u tužnim prigodama pružala žuđenu i potrebnu utjehu.
Najraniji sačuvani stvarni dokazi o početcima i razvoju hrvatske glazbe zapisi su u kronikama, darovnicama i rukopisnim knjigama iz 11. stoljeća. Ti pisani spomenici – sekvencijari, evanđelistari, sakramenti, misali, lekcionari i antifonariji – svjedoče o glazbi kao sastavnici crkvenih obreda. Zagrebački biskup Augustin Kažotić (1260. – 1323.) prva je osoba koju povijest hrvatske glazbe bilježi kao zaslužnoga organizatora i promicatelja crkvenoga pjevanja.
Viola (francuski: alto; njemački: Bratsche) je gudačko glazbalo altovskog zvukovnog registra s četiri žice. Na prvi je pogled vrlo slična violini: veličinom je tek nešto veća, a ugodom je za čistu kvintu dublja. Svira se na isti način kao i violina, ali se od nje razlikuje u boji zvuka: zvuk viole je, naime, puniji i tamniji od zvuka violine. Standardno je glazbalo gudačkih komornih sastava, simfonijskih orkestara i glazbalo solističkog koncertiranja. Zbog svojega nježnog zvuka često u orkestraciji ima ulogu svojevrsne harmonijske pratnje, budući da svojim tonskim opsegom u orkestralnojglazbi prirodno popunjava zvukovni prostor između violina i violončela. Solističke skladbe za violu nisu brojne niti popularne poput skladba pisanih za violinu. Osoba koja svira violu naziva se violistom ili violisticom. Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci
Odabrani životopis
Johnny Cash (1932.–2003.) bio je američkicountry glazbenik i pjevač. Mnogi ga glazbeni znalci i kritičari smatraju jednim od najutjecajnjih američkih glazbenika dvadesetog stoljeća. Bio je poznat po svom dubokom, jedinstvenom basbaritonu, tutnjavi svog pratećeg benda The Tennessee Three, ponašanju i crnoj odjeći zbog koje je dobio nadimak "Čovjek u crnom". Većina Cashove glazbe, posebno one iz kasnijega razdoblja njegove karijere, zazivala je teme tuge, moralne patnje i iskupljenja. Najpoznatiji je po pjesmama "I Walk the Line", "Folsom Prison Blues", "Ring of Fire", "Get Rhythm" i "Man in Black". Snimao je i pjesme humorističnoga sadržaja, poput "One Piece of a Time" i "A Boy Named Sue", te pjesme o željeznici, primjerice "Rock Island Line". Snimio je i duet sa svojom budućom suprugom June Carter nazvan "Jackson". Tijekom uspješne 55-godišnje karijere prodao je više od 90 milijuna albuma, a za svoja je glazbena ostvarenja osvojio i mnoge nagrade Grammy. Iako je diljem svijeta bio najpoznatiji kao country-glazbenik, Cash nije bio usko vezan samo za taj žanr. Još za života primljen je u tri glavne kuće slavnih: Kuću slavnih tekstopisaca Nashvillea (1977.), Kuću slavnih countryja (1980.) i Kuću slavnih rock and rolla (1992.).
Britanska invazija (engl. British Invasion) je pojam koji u povijesti rocka označava pojavu iznimne popularnosti i uspjeha britanskih pop i rock izvođača 1960-ih u SAD-u, Kanadi, Australiji i drugim zemljama. Događaj kojim započinje prvo razdoblje te invazije (1964.-1966.) je prvi dolazak Beatlesa u Ameriku 7. veljače 1964. i njihovo gostovanje u TV emisiji Eda Sullivana.
2007. godine znanstveno je otkriven način kojim pjesma utječe na pojedine osobe i koja potiče dobar osjećaj. Dr. Tomas Chamorro-Premuzic s londonskog Goldsmith Collegea otkrio je formulu (P + Pos + T + BPM + IS), koja u obzir uzima tonalitet, slikovitost i pozitivnost riječi kako bi se došlo do izračuna najpozitivnije pjesme. Pomoću ove formule došlo se do toga da je "Wake Up Boo" britanske pop skupine Boo Radleys pjesme koja najbolje potiče dobre osjećaje. Osim nje tu su još i "Good Vibrations" (The Beach Boys), "I Want You Back" (Jackson 5), "Here Comes The Sun" (The Beatles), "Holiday" (Madonna) i druge.
Ostali portali na Wikipediji na hrvatskome jeziku
