Portal:Kemija

Izvor: Wikipedija
uredi  

Portal o kemiji

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.

uredi  

Izdvojeni članak

Opća formula karboksilnih kiselina je R-COOH. Pri čemu je R- ugljikovodični lanac, i -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.

Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilne kiseline su općenito slabe kiseline iako imaju oštar i neugodan miris.

Karboksilne kiseline imenuju se tako da se ispred nastavka -ska kiselina doda ime alkana ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s 3 C atoma po alkanu propanu biti imenovana propanska kiselina iako je njeno puno češće korišteno ime propionska ili mliječna kiselina (jer ju nalazimo u mlijeku).

Karboksilnih kiselina ima mnogo...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci

uredi  

Izabran životopis

Zlata Bartl (Sarajevo, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice.

Zlata Bartl je u Sarajevu završila osnovnu školu i gimnaziju. Poslije velike mature odlazi na studij u Zagreb, gdje na prirodoslovnom fakultetu diplomira kemiju, fiziku, matematiku i minerologiju. Poslije diplome vraća se u Sarajevo. 1956. godine odlazi u Koprivnicu i tu počinje njen znanstveni rad. Bila je još kao dijete zaljubljenica u kemiju. U Podravkinom laboratoriju nastavlja sa svojim radom, a na njezinu inicijativu 1957. počinje proizvodnja dehidratiziranih juha, a 1959. i proizvodnja "Vegete".

Preminula je 30. srpnja 2008. godine u koprivničkoj Općoj bolnici nakon duge i teške bolesti.


uredi  

Izabrana slika

Mikroskop kako je uzgledao 1751.
--Galerija--
uredi  

Članci

Osnove Znanstvena metodaSI osnovne jediniceZnačajni brojeviAtomOrbitalePeriodni sustav elemenataIzomeriAlotropiIzotopiIon

Elektronska konfiguracijaAtomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blokElektronegativnostIonizacijska energijaElektronski afinitet

Kemikalije i odnosi Sustavna imenaKemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska vezaKemijski polaritetKemijska jednadžbaKemijska reakcijaBoje kemikalija
Kvantitativna kemija molAvogadrova konstantaStehiometrijaTermokemijaHessov zakonKalorimetrija
Stanja tvari Kinetička teorija plinovaIdealni plinFizika čvrstog stanjaOtopineKoncentracija otopina • Koloidna svojstvaKemijska ravnotežaLe Chatelierovo načeloTopljivostUkapljivanjeEfekt zajedničkog iona
Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i bazaJake kiselineSlabe kiselinepH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vodeTitracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija
Kinetika i termodinamika Kemijska kinetikaStope reakcijeSpontani procesiEntalpijaEntropija -- Gibbsova slobodna energijaNuklearna kemijaBiokemija
Povijest kemije AlkemijaPodrijetlo kemijeOtkriće kemijskih elemenataNobelova nagrada za kemiju
Poznati kemičari Marie CuriePierre CurieJohn DaltonJöns Jakob BerzeliusDmitrij Ivanovič MendeljejevAntoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest RutherfordLouis Pasteur • Sir Humphry DavyParacelsusVladimir PrelogLavoslav Ružička
uredi  

Kategorije

uredi  

Periodni sustav elemenata


Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
↓ Perioda
1 1
H

2
He
2 3
Li
4
Be

5
B
6
C
7
N
8
O
9
F
10
Ne
3 11
Na
12
Mg

13
Al
14
Si
15
P
16
S
17
Cl
18
Ar
4 19
K
20
Ca
21
Sc
22
Ti
23
V
24
Cr
25
Mn
26
Fe
27
Co
28
Ni
29
Cu
30
Zn
31
Ga
32
Ge
33
As
34
Se
35
Br
36
Kr
5 37
Rb
38
Sr
39
Y
40
Zr
41
Nb
42
Mo
43
Tc
44
Ru
45
Rh
46
Pd
47
Ag
48
Cd
49
In
50
Sn
51
Sb
52
Te
53
I
54
Xe
6 55
Cs
56
Ba
*
72
Hf
73
Ta
74
W
75
Re
76
Os
77
Ir
78
Pt
79
Au
80
Hg
81
Tl
82
Pb
83
Bi
84
Po
85
At
86
Rn
7 87
Fr
88
Ra
**
104
Rf
105
Db
106
Sg
107
Bh
108
Hs
109
Mt
110
Ds
111
Rg
112
Cn
113
Nh
114
Fl
115
Mc
116
Lv
117
Ts
118
Og

* Lantanoidi 57
La
58
Ce
59
Pr
60
Nd
61
Pm
62
Sm
63
Eu
64
Gd
65
Tb
66
Dy
67
Ho
68
Er
69
Tm
70
Yb
71
Lu
** Aktinoidi 89
Ac
90
Th
91
Pa
92
U
93
Np
94
Pu
95
Am
96
Cm
97
Bk
98
Cf
99
Es
100
Fm
101
Md
102
No
103
Lr


Skupine periodnog sustava

Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1
Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3
  1. Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine.
  2. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.
  3. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje.

Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi.

Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis