saharoza (disaharid, prijenosni oblik, spoj glukoze i fruktoze, imaju ga šećerna repa i trska, koristi se u industriji šećera i alkohola)
laktoza (disaharid, mliječni šećer, spoj glukoze i galaktoze)
maltoza (disaharid, spoj dviju molekula glukoze, u proizvodnji piva)
polisaharidi (mnogo monosaharida povezanih u dugački ugljikohidratni lanac)
škrob (nalazi se u obliku škrobnih zrnaca, zaliha hrane u biljaka, u pšenici, kukuruzu, riži, krumpiru, te je osnovni izvor ljudske hrane)
celuloza (polimer glukoze u čvrstim nitima, u odjeći, potiče rad crijeva)
glikogen (od molekula glukoze, pohranjen u mišićima i jetri)
hitin (za tjelesni pokrov kukaca i rakova)
lipidi (za uskladištenje energije, izgradnju biomembrana, prijenos signala kod stanica)
masti i ulja (trigliceridi, esteri glicerola i tri molekula višemasnih - zasićenih kod masti i nezasićenih kod ulja - kiselina, koje su hranidbene molekule)
fosfolipidi (grade biomembrane, sastoje se od dvije molekule masnih kiselina, fosfatna kiselina i glicerol, i polarni i nepolarni – amfipatske molekule)
steroidi (kolesterol, služe za sintezu hormona, prevelika količina nije zdrava)
proteini
građeni su od aminokiselina, povezanih u proteinski lanac (raznih svojstava)
aminokiseline (postoji 20 vrsta) sadrže amino (-NH2) i karboksilnu (-COOH) skupinu, aminokiseline se povezuju peptidnom vezom (-COHN-)
one izgrađuju stanice i druge tvari, usklađuju kem. reakcije (enzimi), upravljaju genima, prenose informacije, omogućuju obranu organizma
DNA gradi gene koji sadrže nasljednu uputu, sastoji se od dva lanca nukleotida (polinukleotidni lanci), koji se sastoje od šećera deoksiriboze, fosfata i dušične baze (pirimidinska – citozin, timin -, purinska – gvanin, adenin)
RNA ima samo jedan lanac, šećer ribozu umjesto deoksiriboze te uracil umjesto timina, postoji glasnička mRNA, prijenosna tRNA te ribosomska rRNA, a sudjeluje u sintezi proteina