Šafranasta preslica

Šafranasta preslica
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Podrazred:	Hymenomycete;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Amanitaceae;
Rod:	Amanita;
Vrsta:	A. crocea; (Quél. in Bourd.) Singer ex Singer
Dvojno ime
	Amanita crocea;
Sinonimi
	Amanita vaginata var. crocea Quél. 1898.
Baze podataka
	GBIF;
	WD; wikislike; wikigalerija;

Šafranasta preslica ili oker ovojnjača (lat. Amanita crocea) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Opis[uredi | uredi kôd]

Klobuk šafranaste preslice je širok od 6 do 12 centimetara, u mladosti tupostožast, zatim otvoren te ispupćen, narančast, smeđenarančast ili vrlo rijetko u maslinastom tonu; kožica je osobito za vlažna vemena mazava; rub klobuka je tipično narebran.
Listići su trbušasti, gusti, slobodni i bijele boje.
Stručak je visok od 10 do 15 centimetara, promjera od 1 do 2 cm, vitak, valjkast, prema klobuku sve tanji, po čitavoj duljini je prekriven bijelim, gotovo stršećim čehicama ispod kojih se vidi narančastožuta boja stručka; na dnu je bijel, trajan i prilično izražen opnast ovoj.
Meso je bijelo, vrlo lomljivo, bez osobita mirisa i okusa.
Spore su okruglaste, staklasto prozirne, 8 – 12 (14) μm.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Raste ljeti i u jesen u manjim skupinama ili pojedinačno u crnogoričnim i listopadnim šumama.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Šafranasta preslica je jestiva, izvrsne kakvoće. Gljive prije upotrebe treba prokuhati.^[1]

Nedovoljno stručni skupljači gljiva mogli bi zamijeniti šafranaste preslice blagvom ili nekom varijacijom otrovne muhare. Međutim, spomenute vrste imaju na stručku uvijek vjenčić i robusnijeg su rasta. Posve je razumljivo da je najveća mogućnost zamjene vrstom Amanita vaginata var. flavescens Gilb. et Lundell (siva preslica), koja je jestiva, pa opasnosti nema.