Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 216.638 članaka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Nogomet Zemljopis Hrvatska Životopisi Kemija Likovna umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Planeti, op. 32, orkestralna je suita sa sedam stavaka engleskog skladatelja Gustava Holsta, skladana između 1914. i 1916. godine. Svaki stavak suite, prema Holstovim riječima, dobio je ime po planetu Sunčeva sustava i njemu pripadajućem astrološkom načelu. Od premijere do danas suita je ostala vrlo popularna i utjecajna te ju se često izvodi i snima. Međutim, djelo je prvi put potpuno u javnosti bilo izvedeno tek nekoliko godina nakon njegovog dovršetka. Iako je od rujna 1918. do listopada 1920. suita bila izvedena četiri puta, koncerti su ili bili privatni (prvi nastup, u Londonu) ili nepotpuni (druga dva londonska nastupa i jedan u Birminghamu). Premijera suite održana je 29. rujna 1918. u Queen's Hallu te je koncertom dirigirao Holstov prijatelj Adrian Boult pred pozvanom publikom od 250 ljudi. Prvi potpuni javni koncert 15. studenoga 1920. u Londonu održao je Londonski simfonijski orkestar uz dirigenta Alberta Coatesa. Djelo se konceptualno oslanja na astrologiju umjesto na astronomiju (zbog čega u suiti nema planeta Zemlje, no Sunce i Mjesec također nisu uvršteni u nju, dok se u njoj pojavljuju netradicionalni planeti Uran i Neptun): Holst je svakim stavkom namjeravao prikazati ideje i osjećaje koje se povezuje s utjecajem planeta na ljudsku psihu, a ne božanstva iz rimske mitologije. Ideju za djelo Holstu je predložio Clifford Bax, koji ga je upoznao s astrologijom kad su tijekom proljeća 1913. bili dio manje grupe engleskih umjetnika na odmoru na Mallorci; Holsta je tema astrologije vrlo zainteresirala te je iz zabave prijateljima pisao horoskope. Također se poslužio knjigom Alana Lea Što je horoskop? kako bi ojačao vlastite ideje, ali i radi nadahnuća za podnaslove stavaka (primjerice, "Donositelj..."). (pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)	Arhiv  Novosti 9. travnja — U Hrvatskoj su potvrđene 64 osobe pozitivne na COVID-19. Ukupno je 1407 osoba zaraženih koronavirusom, a 219 osoba je ozdravilo. Dosad je 20 osoba preminulo. 8. travnja — Vrgorački gradonačelnik objavio je da kreće sadnja matičnjaka autohtonih sortâ vinove loze vrgoračkog kraja, bijele sorte Zlatarice i crne sorte Trnka. 7. travnja — Počelo probijanje glavne cijevi 2467 metara dugog tunela Debeli brijeg na pristupnim cestama Pelješkom mostu. 7. travnja — U Thalassotherapiju Crikvenica premještaju se oboljeli od COVID-19 s lakšim simptomima iz KBC Rijeka. U crikveničku ustanovu će se smještati i drugi novi lakši slučajevi. Pripremljeno je 66 kreveta. 6. travnja — Hrvatska tvrtka napravila samosterilizirajući kontejner koji učinkovito čisti zrak od mikroorganizama poput bakterija i virusa. 6. travnja — Na gradilište jedinstvenog svjetskog projekta vjetroorgulja na brdu Trovro u Rogotinu dopremljena je 21 tuba i u ponedjeljak je započela ugradnja prve tube u betonsku konstrukciju dugačku 15,5 metara. 6. travnja — Hrvatska ljekarnička komora zajedno sa Hrvatskim Crvenim križem pokreće projekt telefonskog savjetovanja i izdavanja lijekova u domove bolesnika u izolaciji, samoizolaciji i nepokretnih bolesnika povezanih s epidemijom koronavirusa. 5. travnja — Seizmografi Seizmološke službe su u 10 sati i 43 minute zabilježili slab potres s epicentrom u Zagrebu nedaleko Markuševca. Magnituda potresa iznosila je 1,9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru II-III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. 19. ožujka — U dva kineska pogona u kojima se proizvode dijelovi za Pelješki most ponovno je pokrenuta proizvodnja, jedno vrijeme privremeno prekinuta zbog sigurnosti i zaštite radnika na vrhuncu širenja koronavirusa u Kini.
Arhiv  Izabrana slika Noël Coypel:Uskrsnuće Isusa Krista.	Arhiv  Na današnji dan 9. travnja: Dan državnosti u Gruziji; Dan Bataan na Filipinima 1821. – U Parizu je rođen Charles Baudelaire , francuski književnik, autor djela Cvjetovi zla i Spleen Pariza. 1882. – Umro je Dante Gabriel Rossetti, engleski slikar i pjesnik, jedan je od osnivača "Bratstva prerafaelita". 1967. – Boeing 737 (na slici) krenuo je na svoj prvi let. 1989. – Devetotravanjska tragedija: ubivši 20 i ranivši tisuće ljudi, sovjetska armija skršila je antisovjetsku demonstraciju u Tbilisiju (Gruzija). Nedavni dani: 8. travnja – 7. travnja – 6. travnja
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor Abecedarij svih članaka Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka Wikiprojektima pisanju najtraženijih članaka traženih članaka po temama željenih članaka
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Višejezični rječnik Meta-Wiki Koordinacija svih projekata