Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku.
Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.
Geografski smještaj: Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Geografski položaj: Grad leži amfiteatralno oko Šibenskoga zaljeva (jedna od najboljih jadranskih prirodnih luka), na brežuljcima Tratra (496 m), nedaleko od utoka Krke u more. Sa Zadrom na sjeverozapadu (udaljen 79 km) i Splitom na jugoistoku (80 km) povezan je Jadranskom magistralom, autocestom i željezničkom prugom. Trajektnim vezama povezan je sa šibenskim otocima (Prvić, Zlarin, Žirje, Kaprije, Obonjan). Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.
Krajobraz regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati te jugoistočni (manji) dio Parka prirode Vransko jezero. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km2.
- 4. kolovoza — Predsjednik RH Zoran Milanović povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice VRO Oluja na kninskoj tvrđavi priredio prijam za ratne zapovjednike i odlikovao umirovljene generale HV-a Miljenka Crnjca, Đuru Dečaka, Marijana Marekovića, Rahima Ademija, Luku Džanka, Nojka Marinovića, Damira Krstičevića, Vinka Vrbanca i Antu Kotromanovića te četiri gardijske brigade HVO-a, 1., 2., 3., 4. i Specijalnu policiju MUP-a HR HB.
- 4. kolovoza — Usponom na Kninsku tvrđavu završena hodnja novih vođa HV. Zvonima na crkvi u Kninu označen je dolazak polaznika obuke za razvoj vođa 2. naraštaja Središta za razvoj vođa Marko Babić.
- 4. kolovoza — Od posljedica prometne nesreće preminuo legendarni hrvatski skladatelj Rajko Dujmić.
- 4. kolovoza — Tijekom jedne od ekspedicija na Velebitu speleolozi su produbili jamu Nedam do 1226 metara dubine.
- 4. kolovoza — Olujno nevrijeme zahvatilo Hrvatsku: jak vjetar, pljusak i krupa osobito su pogodili Slavonski Brod, Požeštinu i Našice, u Istri su zabilježene pijavice, a u Dalmaciji neverini i jako grmljavinsko nevrijeme.
- 3. kolovoza — U Vrboskoj na otoku Hvaru održana 17. Utrka ludih plovila.
- 3. kolovoza — U Ministarstvu hrvatskih branitelja dodijeljene nagrade učenicima srednjih škola za najbolju kratku priču o Domovinskom ratu.
5. kolovoza – imendani i spomendani: Gospa Snježna, Snježana, Gospa Velikog Hrv. Zavjeta; Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
- 1305. – William Wallace, vođa škotskoga ustanka, pao je u ruke Englezima, koji su ga potom smaknuli.
- 1403. – U Zadru je okrunjen hrvatsko-ugarski kralj Ladislav, posljednji kralj okrunjen na hrvatskom tlu.
- 1914. – Rođen je Stjepan Šulek, hrvatski violinist, vrstan glazbeni pedagog i plodan skladatelj.
- 1995. – U Operaciji Oluja oslobođen je Knin (slika).
Nedavni dani: 4. kolovoza – 3. kolovoza – 2. kolovoza
O Wikipediji
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne
- Wikipedija:Često postavljana pitanja
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Impresum
- Popis svih jezika Wikipedije
Kako pomoći
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti Wikimedije
|
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište |
|
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu |
|
Wikicitat Zbirka citata |
|
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu |
|
Wikivrste Popis vrsta |
|
Wijesti Izvor vijesti |
|
Wječnik Višejezični rječnik |
|
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata |