Glavna stranica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 212.315 članaka.
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
Germany occupation zones with border.jpg

Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj bila je uprava država pobjednica u Drugom svjetskom ratu nad njemačkim teritorijem od poraza nacističke Njemačke 1945. do osnivanja Istočne i Zapadne Njemačke 1949. godine.

Saveznici su uspostavili zajedničku vlast i suverenitet nad Njemačkom u cjelini, dakle svim teritorijima bivšeg njemačkog Reicha zapadno od linije OdraNisaproglasivši poraz nacističke Njemačke smrću Adolfa Hitlera (Berlinska deklaracija 1945.). Četiri su sile u administrativne svrhe podijelile Njemačku u cjelini na četiri okupacijske zone pod trima zapadnim saveznicima (Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska) i Sovjetskim Savezom. Ova je podjela ratificirana na Potsdamskoj konferenciji u kolovozu 1945. godine. Četiri zone dogovorile su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sovjetski Savez na konferenciji u Jalti u veljači 1945. odbacujući raniju podjelu na tri zone (isključujući Francusku) predloženu Londonskim protokolom iz rujna 1944. godine. U posljednjim tjednima borbi u Europi snage Sjedinjenih Američkih Država probile su dogovorene granice budućih okupacijskih zona i prodrle na nekim mjestima čak 320 km u dubinu. Takozvana linija dodira između sovjetskih i američkih snaga na kraju neprijateljstava, koja je uglavnom ležala istočno od unutarnje njemačke granice uspostavljene u srpnju 1945., bila je privremena. Nakon dva mjeseca okupacije područja koja su bila dodijeljena sovjetskoj zoni američke su se snage povukle prvih dana srpnja 1945. To je bio ključan potez koji je uvjerio Sovjetski Savez da dopusti američkim, britanskim i francuskim snagama ulazak u pripadajuće okupacijske sektore u Berlinu, a to se dogodilo otprilike u isto vrijeme.


Kraljičina beach in Nin (2).jpg





Nedavne smrti: Zlata Perlić, Tihomir Sertić, Ronald Lopatny

7. srpnjaDan državnosti na Salomonskim Otocima

Miroslav Krleža


Nedavni dani: 6. srpnja5. srpnja4. srpnja
O Wikipediji

Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.