Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 213.029 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Mozartov se skatološki humor odrazio u njegovim pismima i većem broju rekreacijskih skladbi. Takav je materijal dugo zbunjivao njegove učenjake; neki ga proučavaju u kontekstu njegove uloge u Mozartovoj obitelji, njegovu društvu i vremenu, dok ga ostali shvaćaju kao rezultat „impresivnoga popisa” psihičkih bolesti od kojih je Mozart navodno bolovao.

Benjamin Simkin, endokrinolog, pretpostavlja da oko 39 Mozartovih pisama sadrži skatološke tekstove. Skoro su sva ta pisma bila namijenjena Mozartovoj vlastitoj obitelji, pogotovo njegovu ocu Leopoldu, njegovoj majci Anni Mariji, njegovoj sestri Nannerl i njegovoj rođakinji Mariji Anni Thekli. Simkin tvrdi kako su se Leopold, Anna Maria i Nannerl također u vlastitim pismima služili skatološkim humorom. Mozartova glazba sa skatološkim elementima vrlo je vjerojatno skladana za rekreaciju i manju grupu prijatelja tijekom opijanja. Sve skladbe zapravo su kanoni u kojima svaki glas pjeva isti tekst i melodiju nekoliko sekundi nakon prijašnjeg glasa.

Početkom 20. stoljeća austrijski pisac Stefan Zweig, koji je prikupio velik broj glazbenih rukopisa, pretpostavio je da Mozartovi skatološki radovi mogu biti shvaćeni kao psihološka patologija. U njegovoj su se zbirci nalazila pisma za Bäsle (tad još neobjavljena) i autografi Mozartovih skatoloških kanona „Difficile lectu" i "O du eselhafter Peierl”. Određeni su autori tijekom 1990-ih iz Mozartovih radova zaključili da je patio od Touretteova sindroma.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

15. kolovoza – Mnogobrojni vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta kako bi svečanim euharistijskim slavljima i procesijama proslavili blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
15. kolovoza – Hrvatski atletičari Filip Mihaljević i Matea Parlov Koštro osvojili su medalje na Europskom atletskom prvenstvu u Münchenu: Mihaljević je u bacanju kugle osvojio zlatnu, a Parlov Koštro u maratonu srebrnu medalju.
14. kolovoza – Dodjelom nagrada Judita za najbolja umjetnička postignuća u dramskom i glazbenom festivalskom programu na otvorenoj pozornici splitskog poluotoka Sustipana završilo je 68. Splitsko ljeto.
14. kolovoza – U okviru natjecateljskog programa 28. Sarajevskog filmskog festivala hrvatska je dramska serija „Područje bez signala” proglašena najboljim regionalnim televizijskim ostvarenjem i nagrađena Srcem Sarajeva.
13. kolovoza – Debitantski film Sigurno mjesto redatelja Jurja Lerotića osvojio je na Filmskom festivalu u Locarnu tri nagrade: za najboljeg redatelja, najboljeg glumca i najbolji prvi dugometražni igrani film.
13. kolovoza – Veslači iz Zagreba pobijednici su 25. Maratona lađa na Neretvi. Za štit kneza Domagoja u utrci od Metkovića do Ploča natjecalo se 30 ekipa lađara iz Hrvatske i inozemstva: drugo mjesto osvojila je ekipa iz Stabline, a treće Crni put iz Metkovića.

Nedavne smrti: Vladimir Fučijaš, Karl Gorinšek, Viktor Žmegač

Arhiva Izabrana slika

Kip Djevice Marije ispred Zagrebačke katedrale.

Arhiva Na današnji dan

16. kolovoza – imendani i spomendani: Sveti Rok, Stjepan kralj, Kruno, Beatrica; Dan državnosti na Cipru, Dan grada u Drnišu, Starom Gradu i Virovitici

1422. – Mletački Senat izdao je naredbu da se za svu robu koja se iz Dalmacije ne izvozi u Mletke mora platiti carina.
1906. – U razornom potresu koji je pogodio Čile poginulo je više od 10.000 ljudi.
1946. – U Vukovaru je rođen hrvatski književnik Pavao Pavličić, autor romana Koraljna vrata i Trojica u Trnju.
1977. – Zbog predoziranja drogom u Memphisu je preminuo Elvis Presley (na slici), "kralj rock'n'rolla".