Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku.
Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.
Geografski smještaj: Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Geografski položaj: Grad leži amfiteatralno oko Šibenskoga zaljeva (jedna od najboljih jadranskih prirodnih luka), na brežuljcima Tratra (496 m), nedaleko od utoka Krke u more. Sa Zadrom na sjeverozapadu (udaljen 79 km) i Splitom na jugoistoku (80 km) povezan je Jadranskom magistralom, autocestom i željezničkom prugom. Trajektnim vezama povezan je sa šibenskim otocima (Prvić, Zlarin, Žirje, Kaprije, Obonjan). Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.
Krajobraz regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati te jugoistočni (manji) dio Parka prirode Vransko jezero. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km2.
- 7. kolovoza — Alkar Ivo Zorica pobijedio je na 305. Bari nakon pripetavanja s Alenom Poljakom.
- 7. kolovoza — Na dubini od 98 metara u Biševskom kanalu pronađeni su ostatci savezničkog bombardera B24.
- 7. kolovoza — Prestižni američki časopis posvećen putovanjima Condé Nast Traveler uvrstio je hrvatske plaže Nugal u Makarskoj i Zlatni rat u Bolu među 25 najljepših europskih plaža.
- 7. kolovoza — Završavaju se radovi na izgradnji luke u Slavonskom Brodu.
- 6. kolovoza — Održana 11. Smotra klapa u Žrnovnici.
- 6. kolovoza — Na dnu Neretve pronađeno prapovijesno arheološko nalazište s plovilima, većinom monoksilima i brodskim konstrukcijama.
- 6. kolovoza — Papa Franjo imenovao je u šest žena u Vijeće za ekonomiju, vijeće koje nadzire vatikanske financije, a među njima je i Hrvatica Leslie Jane Ferrar.
- 6. kolovoza — Na Zlarinu se uređuje Hrvatski centar koralja.
- 5. kolovoza — U Opuzenu su održane Brzinske utrke za startne pozicije na glavnoj utrci, Maratonu lađa.
- 17. srpnja — U rijeci Neretvi duž Komina utvrđeno vrlo bogato arheološko nalazište iz vremena procvata Narone i kasnije. Na jednom od artefakata: keramika, amfore, tegule iz rimskoga razdoblja, antike i kasnog srednjeg vijeka.
7. kolovoza – imendani i spomendani: Siksto, Kajetan, Donat; Dan državnosti u Bjelokosnoj Obali
- 1494. – U tiskari Blaža Baromića (slika) objavljen je Senjski glagoljski misal, prva knjiga na hrvatskome jeziku tiskana nakon prvotiska Misala iz 1483. godine.
- 1876. – Rođena je Nizozemka Mata Hari, fatalna žena, strijeljana u Prvom svjetskom ratu zbog špijunaže.
- 1944. – IBM je za sveučilište Harvard napravio Mark I, prvo automatsko digitalno računalo.
- 1947. – Splav Thora Heyerdahla Kon-Tiki razbila se o greben otočja Tuamotu nakon što je prešla 7.000 km Tihog oceana.
Nedavni dani: 6. kolovoza – 5. kolovoza – 4. kolovoza
O Wikipediji
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne
- Wikipedija:Često postavljana pitanja
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Impresum
- Popis svih jezika Wikipedije
Kako pomoći
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti Wikimedije
|
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište |
|
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu |
|
Wikicitat Zbirka citata |
|
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu |
|
Wikivrste Popis vrsta |
|
Wijesti Izvor vijesti |
|
Wječnik Višejezični rječnik |
|
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata |