Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 225.153 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I Vi možete uređivati Wikipediju!

Arhiva Izabrani članak

Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija. U Paklu započinje njegovo putovanje s Vergilijem, koji će ga voditi kroz sva tri duševna stanja sve do samoga Boga. Sastoji se od 33 pjevanja u kojima je pakao kroz svoje grijehe i otuđenost od Boga alegorijski prikaz zemaljskoga svijeta i njegove izopačenosti ljudskih strasti, opačina i poroka.

Pakao je prikazan kao lijevak s užim dijelom u sredini Zemlje. Rubovi tog lijevka imaju urezane vodoravne stube, koji oblikuju devet koncentričnih kružnica na kojima se kažnjavaju različiti grijesi. Te kružne linije su krugovi pakla, koji su sve uži prema središtu Zemlje. Njihove obale, koje su razrušene zbog potresa, koji je pratio trenutke Kristove smrti, omogućavaju silazak iz jednog kruga u drugi.

Grješnici su smješteni unutra lijevka po težini grijeha: najmanje grješni nalaze se na vrhu, a najveći grješnici na dnu. Svaka kazna u jednom od krugova pakla je dvojaka: grješnik je kažnjen duhovno i tjelesno. Najveća duhovna kazna je nemogućnost viđenja Boga i dobivanja njegove milosti, a ostale (manje) duhovne kazne su tjeskoba duše i osjećaji vječne patnje. Tjelesne kazne posebno su opisane i njihova težina ovisi o veličini grijeha. Ipak, svim tjelesnim kaznama je zajedničko što izazivaju bol, patnju i vječno progonstvo zbog razvratnog života.

Pakao je ujedno bio i najzanimljivi dio za brojne umjetnike (slikare, kipare i glazbenika) koji su većinu djela posvećenih Božanstvenoj komediji stvorili upravo na temu Pakla.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

Blanka Vlašić

21. veljače – Hrvatska vaterpolska reprezentacija izborila je plasman na Olimpijske igre u Tokiju pobijedivši Rusiju 25:24.
21. veljače – Ivan Dodig je u paru sa slovačkim tenisačem Filipom Polašekom osvojio Australian Open u kategoriji muških parova.
20. veljače – Dinara je službeno postala park prirode.
19. veljače – Blanka Vlašić objavila da prekida svoju športsku karijeru.
19. veljače – Na Sušaku je otvoren prvi laboratorij za brzu molekularnu dijagnostiku u Hrvatskoj.
19. veljače – Matija Petar Katančić dobiva Memorijalni centar u Valpovu.

Nedavne smrti: Zlatko Saračević, Đorđe Balašević, Florijan Mićković

Arhiva Izabrana slika

Ljudski plod u 9. tjednu trudnoće.

Arhiva Na današnji dan

24. veljače – imendani: Montan, Goran, Modest, Lucije; Dan neovisnosti u Estoniji (1918.)

303. – Rimski car Galerije započeo je progon kršćana.
1304. – U Maroku se rodio Ibn Battuta (na slici), istaknuti arapski (marokanski) brijač, putnik i istraživač, čiji iskaz dokumentira putovanja i sporedne izlete tijekom razdoblja od gotovo trideset godina koji pokrivaju oko 120 000 km.
1824. – U Visokom pokraj Kalnika rodio se Matija Mrazović, hrvatski odvjetnik, političar i publicist.
1990 – U Zakučcu kraj Omiša umro je Jure Kaštelan, hrvatski pjesnik.