Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 213.307 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Hrvatsko-slavonske županije bile su upravne jedinice Hrvatske u okviru Austro-ugarske monarhije koje su obuhvaćale cjelokupan prostor kontinentske (nizinske, panonske) i gorske Hrvatske, čak i u većemu prostornom obuhvatu nego u razmjerima Republike Hrvatske. Obuhvaćale su prostore od Like, Gorskoga kotara, Korduna, Banovine, Turopolja, Hrvatskoga zagorja, Međimurja na zapadu do Podravine, Posavine, Moslavine, Slavonije i Srijema prema istoku.

Polovinom 19. stoljeća, hrvatska se uprava našla u neizvjesnu položaju. Tada i Hrvati počinju izgrađivati svoju modernu upravu koja je trebala nadomjestiti propali feudalni sustav. Osjećaj za zakonitost i pravdu u velikoj mjeri nadahnjuje Ilirce i sve hrvatske pravne djelatnike od 1848. sve do 1918. godine. Pravna država utemeljena na demokraciji, liberalizmu i višestranačju osnovna je poluga modernizacije hrvatske uprave u 19. stoljeću. U tim okolnostima i organizacijsko pravo kao podloga upravnog prava prošlo je niz upravnih preustroja.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

1. prosinca – Hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je 0:0 protiv Belgije u posljednjoj utakmici u skupini F Svjetskoga nogometnog prvenstva u Kataru: tim su rezultatom hrvatski nogometaši izborili drugo mjesto u skupini i plasirali se u osminu finala.
30. studenoga – Forum slavenskih kultura – međunarodna neprofitna zaklada koja povezuje više od 300 milijuna Slavena u trinaest slavenskih zemalja – dodijelio je Gradskom muzeju Virovitica, smještenom u velebnome Dvorcu Pejačević, prestižnu nagradu ŽIVA 2022. kao najboljem slavenskom muzeju.
29. studenoga – UNESCO-v Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine na zasjedanju je u Rabatu jednoglasno donio odluku o upisu „Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj“ na UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
29. studenoga – Europska komisija prihvatila je program za Hrvatsku u sklopu Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu vrijedan 348 milijuna eura: ta su sredstva namijenjena i za održivo plavo gospodarstvo u obalnom području.