Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 212.158 članaka. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu ili Sovjetske deportacije odnosi se na razdoblje tijekom vladavine Josifa Staljina, od 1930-ih do 1952., kada je SSSR vršio praksu prisilna raseljavanja i razmjene stanovništva. Mogu se razvrstati u sljedeće kategorije: deportacije protusovjetskih skupina, tzv. neprijatelja radnika; etničko čišćenje cijelih naroda i narodnosti kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici, a tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a, transfer radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se izmiješale razne republike i time pojačao njihov sovjetski karakter. U većini slučajeva njihova odredišta bila su udaljena, nenastanjena područja ili gulazi. To uključuje i deportacije nesovjetskih građana iz inozemstva i raseljavanja iz teritorija pod sovjetskom okupacijom. Preko 20 većih skupina zahvaćeno je deportacijama. Od njih je osam nacija potpuno uklonjeno iz svojih drevnih domova i iskorijenjeno. Od tih osam, jedna je nacija bila katoličke vjeroispovijesti, jedna budističke, a ostalih šest bili su muslimani. U tim posebnim naseljima deportirani su stavljeni pod strogi nadzor vlasti i bilo im je zabranjeno napustiti ta područja. Uvjeti u žurno sklopljenim nastambama za deportirane uglavnom su bili nepovoljni, pa je prvih godina u radnim kolonijama značajno povećana smrtnost od hladnoće, gladi ili iscrpljenosti. Prema nekim su procjenama sovjetske prisilne migracije raselile oko 6 milijuna ljudi. Broj poginulih zbog posljedica deportacija predmet je procjena zbog toga što su same sovjetske vlasti vodile tek krnje evidencije o smrtnosti među deportiranim skupinama: brojke sveukupno sežu od najmanje 800 000, preko 1 000 000, do visoke procjene od 1 500 000 umrlih. Države Istočne Europe i bivšeg tzv. sovjetskog bloka, osobito u Poljskoj, baltičkim državama i Moldaviji, redovito obilježavaju sjećanje na žrtve deportacija te im odaju počast u raznim komemoracijama.
- 25. lipnja – 6. srpnja – Na Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu Hrvatska nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
- 23. lipnja – Koncertom Zagrebačkih solista u Bruxellesu svečano je obilježena 30. godišnjica međunarodna priznanja Hrvatske i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i Belgije.
- 16. – 19. lipnja – Hrvatska turistička zajednica domaćin je Kongresa Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-a) u New Yorku.
- 15. lipnja – U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost proglašenja novih redovitih i dopisnih te članova suradnika Akademije.
Nedavne smrti: Tihomir Sertić, Ronald Lopatny, Đuro Seder
- 1822. – Umro je njemački književnik E. T. A. Hoffmann, koji je u svojim novelama vješto spojio stravu i užas s narodnim bajkama.
- 1876. – Udružene snage plemena Lakota i Čejena pobijedile su vojsku generala Custera u bitki kod Little Bighorna.
- 1894. – Rođen je hrvatski skladatelj i dirigent Krešimir Baranović, autor popularnog baleta Licitarsko srce.
- 1991. – Hrvatski sabor usvojio je odluku o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
MediaWiki Dokumentacija programske opreme
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
Wikipodatci Slobodna baza znanja
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
Wikicitat Zbirka citata
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
Wijesti Slobodni izvor vijesti
Wikivrste Popis vrsta
Wječnik Višejezični rječnik
Wikiučilište Obrazovni materijali
Wikiputovanja Vodič za putovanje