Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 218.887 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis; Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.) bio je hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti. Često mu se dodijeva i etnik Splićanin. Ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

Većinu svojih djela pisao je na latinskome jeziku, ali je ostavio i značajna djela na hrvatskome jeziku te nekoliko kratkih spisa na talijanskome jeziku. U svojim latinskim djelima potpisuje se kao Marcus Marulus Spalatensis ili Marcus Marulus Delmata, a u hrvatskim kao Marko Pečenić. Književni uzori bili su mu Biblija, antička književnost i patrologija.

Prva uporaba riječi psihologija pripisuje se Maruliću u njegovu djelu Psichiologia de ratione animae humanae.

Vodi se kao sluga Božji mjesne splitske Crkve, a nadbiskup Frane Franić pokrenuo je za njega svojedobno postupak beatifikacije, koji je zbog neimenovanja postulatora još uvijek neaktivan. Veličinu Marulićeva stvaralaštva potvrđuje činjenica da je Thomas More čitao Marulićev Evanđelistar (1516.) u tamnici neposredno prije smrti te da je Franjo Saleški uvijek sa sobom nosio Marulićevo djelo Institucije (1506.).

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

8. do 11. veljače – Centar hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie i Zaklada Hrvatskih studija održavaju multidisciplinarnu međunarodnu znanstvenu konferenciju „Baština i novi obzori: Hrvatska i Hrvati u globalnom kontekstu” o četrdesetgodišnjici osnutka hrvatskih studija na Sveučilištu Macquaire.
2. veljače – Dubrovački biskup Roko Glasnović otvorio je ispred Zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku 1052. Festu svetog Vlaha. Ove godine obilježava se 350. obljetnica pronalaska moćnika lijeve ruke sv. Vlaha, stogodišnjica objave novog izdanja Oficija sv. Vlaha na hrvatskome jeziku te stogodišnjica obnove Zborne crkve sv. Vlaha te novih zvona katedrale.
29. siječnja – Na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije u Europskome parlamentu u Bruxellesu održan je okrugli stol o Ruđeru Boškoviću i njegovim diplomatskim, znanstvenim i književnim doprinosima.
26. siječnja – Hrvatsko muzejsko društvo organizira 19. »Noć muzeja«.
26. siječnja – Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku.