Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 212.315 članaka. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj bila je uprava država pobjednica u Drugom svjetskom ratu nad njemačkim teritorijem od poraza nacističke Njemačke 1945. do osnivanja Istočne i Zapadne Njemačke 1949. godine.
Saveznici su uspostavili zajedničku vlast i suverenitet nad Njemačkom u cjelini, dakle svim teritorijima bivšeg njemačkog Reicha zapadno od linije Odra – Nisaproglasivši poraz nacističke Njemačke smrću Adolfa Hitlera (Berlinska deklaracija 1945.). Četiri su sile u administrativne svrhe podijelile Njemačku u cjelini na četiri okupacijske zone pod trima zapadnim saveznicima (Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska) i Sovjetskim Savezom. Ova je podjela ratificirana na Potsdamskoj konferenciji u kolovozu 1945. godine. Četiri zone dogovorile su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sovjetski Savez na konferenciji u Jalti u veljači 1945. odbacujući raniju podjelu na tri zone (isključujući Francusku) predloženu Londonskim protokolom iz rujna 1944. godine. U posljednjim tjednima borbi u Europi snage Sjedinjenih Američkih Država probile su dogovorene granice budućih okupacijskih zona i prodrle na nekim mjestima čak 320 km u dubinu. Takozvana linija dodira između sovjetskih i američkih snaga na kraju neprijateljstava, koja je uglavnom ležala istočno od unutarnje njemačke granice uspostavljene u srpnju 1945., bila je privremena. Nakon dva mjeseca okupacije područja koja su bila dodijeljena sovjetskoj zoni američke su se snage povukle prvih dana srpnja 1945. To je bio ključan potez koji je uvjerio Sovjetski Savez da dopusti američkim, britanskim i francuskim snagama ulazak u pripadajuće okupacijske sektore u Berlinu, a to se dogodilo otprilike u isto vrijeme.
- 5. srpnja – Američki Travel Channel uvrstio je ninsku Kraljičinu plažu na popis 10 najljepših plaža na svijetu, a turistički portal TripAdvisor je po izboru putnika nagradio Nacionalni park Plitvička jezera “Best of the best” u kategorijama "Top atrakcije (Hrvatska, Europa)" i "Top destinacije za ljubitelje prirode (Svijet)".
- 5. srpnja – Ocjenjujući da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanje eurozoni, Europski parlament je s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.
- 4. srpnja – Koncertom Zbora HRT-a i orkestra Bavarskoga radija u Herkulessaalu obilježena je pedesetogodišnjica djelatnosti Stalnoga vijeća Hrvatska — Bavarska.
- 2. srpnja – U organizaciji pazinskoga ogranka Matice hrvatske u Tinjanu je obilježena pedeseta godišnjica smrti Viktora Kancijanića.
- 30. lipnja do 3. srpnja – U organizaciji Sveučilišta u Mostaru u Mostaru se održava 5. Hrvatski iseljenički kongres.
Nedavne smrti: Zlata Perlić, Tihomir Sertić, Ronald Lopatny
- 1893. – Rođen je hrvatski književnik i enciklopedist Miroslav Krleža (na slici), autor drame Gospoda Glembajevi i romana Povratak Filipa Latinovicza.
- 1907. – Rođen je Robert Anson Heinlein, američki književnik, istaknuti bard znanstvene fantastike.
- 1969. – Kanada je službeno proglasila francuski jezik jednak engleskom u saveznoj vladi.
- 1991. – Brijunski sporazum između Slovenije i Jugoslavije značio je kraj desetodnevnog rata u Sloveniji.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
MediaWiki Dokumentacija programske opreme
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
Wikipodatci Slobodna baza znanja
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
Wikicitat Zbirka citata
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
Wijesti Slobodni izvor vijesti
Wikivrste Popis vrsta
Wječnik Višejezični rječnik
Wikiučilište Obrazovni materijali
Wikiputovanja Vodič za putovanje