Ciprej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ciprej
Ciprej
Ciprej
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Myrtales
Porodica: Onagraceae
Rod: Epilobium
Vrsta: E. angustifolium
Dvojno ime
Epilobium angustifolium
L.
Područje života
Ciprej je i medonosna biljka

Ciprej (uskolisni kiprej, kiprovina, lat. Epilobium angustifolium), zeljasta je biljka iz porodice Onagraceae. Udomaćena je u umjerenim dijelovima sjeverne hemisfere. Naraste do 2 metra visine. Cvjetovi su ružičasti.

Neki je botaničari svrstavaju u rod Chameriona. Mladi listovi i izdanci biljke su jestivi, a biljka u cvatu se može koristiti kao čaj.U Rusiji se smatra za ljekovitu biljku, izrazitog protuupalnog djelovanja. Navodno je djelotvorna čak i kod nekih vrsta raka( preparat Hanerol). Raste na šumskim čistinama i paljevinama od nizina pa do subalpskog i alpskog pojasa. Voli svježa, hranjiva tla bogata nitratima. Kod nas ga najviše ima na Velebitu te u Gorskom kotaru.

Ime vrste angustifolium znači uskolisnat, od angustus (uzak) i folium (list)[1]

Opis[uredi VE | uredi]

Ciprej u cvatu

Stabljika je crvenkaste boje, visine do 150 cm, listovi su spiralno položeni, naizmjenični, kopljasti, dužine najviše 10–15 cm,.Cvijetovi ružičaste boje, promjera 2–3 cm. Plod je uska, četverokutna čahura dužine 4–8 cm i crvene boje. Otvara se pucanjem na četiri dijela koji se savijaju unazad i oslobađaju veliki broj sjemenki sa dugačkim, bijelim čupercima.

Sastav[uredi VE | uredi]

Mladi listovi i korijenje cipreja sadrže od 10 do 20% tanina. Lišće - do 15% sluzi. Sadrži i veliku količinu biljnih vlakana (celuloza), lecitina, Vitamin C (90 do 388 mg u 100 g svježe biljke; tj. 5-6 puta više nego limun), karotina do 4,3 mg%, šećer, organske kiseline, pektin, flavonoide i tragove alkaloida. Među elementima u tragovima valja spomenuti vrlo visoku koncentraciju željeza, bakra i mangana. 100 g zelene mase sadrži 23 mg željeza, nikal, 1.3 mg, 16 mg mangana,1,3 mg titana, molibdena 0,44 mg, bakra 2,3 mg, te 6 mg bora. Nadzemni dijelovi biljaka i do 20% proteina, fosfor, kalcij, kobalt. Nadalje sadrži i kalij, kalcij, litij.

U korijenu koncentracija tanina do 20 mg% (list do 10 mg%).[2][3]

Uporaba u narodnoj medicini[uredi VE | uredi]

Na ljekovitost cipreja i primjenjujući ga u urologiji, osobito kod bolesti prostate, prva je upozorila austrijska travarka Maria Treben (1907 - 1991.) 1983. godine. Tvrdila je da je čaj od cipreja radikalni lijek za liječenje upale i karcinoma prostate( koristila je vrstu E.parviflorum te je pogrešno smatrala da E.angustifolium - ciprej nije djelotvorna ).[4][5]

Farmakološke studije su kao glavnu tvar odgovornu za ovo djelovanje identificirale oenotein B, te da je ista prisutna u svim vrstama roda Epilobium. [6]

U narodnoj medicini biljka se koristi za liječenja gonoreje, sifilisa, kao sredstvo za liječenje rana, angine, čireva na želucu, migrene i kao sedativ. Uvarak od lišća travari koriste i kod škrofula, želučanih smetnji i kao pomoćno sredstvo za bolje spavanje. Koristi se i kod epilepsije, psihoza, alkoholičarske anemije, kao emolijens i diaforetik, te u liječenju različitih vrsta malignih tumora.

Smirujući učinak na središnji živčani sustav također je jedno od svojstava. Djeluje nešto slabije od valerijane . Biljka je u stanju promijeniti uvjetovani refleks čovjeka, i stoga je vrlo učinkovita u liječenju neuroza. Mehanizam djelovanja sličan je lijekovima kao što je klorpromazin. Biljka ima pozitivan učinak na srce, dobra je kod stresa i blag je sedativ, modulator raspoloženja, smanjuje agresivnost. Djeluje i na nesanicu, te glavobolje.

Listovi i cvjetovi biljke djeluju i protuupalno te pospješuju zacjeljivanje rana i sluznice. Smatra se da su ta svojstva uzrokovana prisutnošću velikih količina biljnih tanina i sluzi(polisaharida). Stoga travari koriste ciprej u liječenju peptičkog ulkusa i drugih bolesti probavnog trakta. U obliku infuzije se koristi u liječenju različitih tipova ekcema, atopični dermatitis, psorijaza i druge bolesti kože, posebno poremećaji gastrointestinalnog trakta i neurotične manifestacije. Biljka se koristi i u tibetanskoj medicini, te mongolskoj medicini, a u Rusiji, Ukrajini, te Kanadi, je i znanstveno ispitano njeno djelovanje.[7] Također su je koristili i sjevernoamerički indijanci. [8][9][10] [11]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

U Rusiji se čaj od cipreja pije od 12. stoljeća (Ivan čaj, Koporski Čaj).Hitler se navodno jako bojao ivan čaja pošto je negdje pročitao da on Rusima daje veliku snagu i izdržljivost.[12] Ciprej se nalazi na zastavi kanadske pokrajine Yukon. Samo jedna biljka proizvede godišnje do 80 000 sjemenki!Može se koristiti kao indikator prisutnosti urana u tlu(javlja se varijetet sa bijelim cvijetovima!).[13] Ciprej je bio prva biljka koja je počela rasti nakon erupcije vulkana Mt. St. Helens 1983. Također je masovno rasla na kraterima bombi u Londonu za vrijeme i nakon nakon Drugog svjetskog rata.

Podvrste[uredi VE | uredi]

Sinonimi[uredi VE | uredi]

  • Epilobium angustifolium var. abbreviatum (Lunell) Munz
  • Epilobium angustifolium subsp. albiflorum Dumort.
  • Epilobium angustifolium f. albiflorum E. L. Rand & Redfield
  • Epilobium angustifolium subsp. angustifolium
  • Epilobium angustifolium var. angustifolium
  • Epilobium angustifolium f. angustifolium
  • Epilobium angustifolium var. canescens Alph. Wood
  • Epilobium angustifolium var. intermedium (Wormsk.) Fernald
  • Epilobium angustifolium f. leucanthum T. Shimizu
  • Epilobium angustifolium f. macrophyllum Hausskn.
  • Epilobium angustifolium var. macrophyllum Fernald
  • Epilobium angustifolium var. platyphyllum (Daniels) Fernald
  • Epilobium angustifolium var. pleniflorum Nakai
  • Epilobium angustifolium var. pygmaeum Jeps.
  • Epilobium angustifolium f. spectabile (Simmons) Fernald[14]

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
  • Корсун В. Ф., Викторов В. К. и др. Русский Иван-чай. — М.: Артес, 2013. — 140 с. — ISBN 978-5-903926-13-8.
  • Nowak R, Krzaczek T. Pharmacological research involving herbs of Epilobium angustifolium L. and Epilobium parvifolium Schreb. Herba Polonica 1998;1:5-10.
  • Stolarczyk M, Naruszewicz M, Kiss AK. Extracts from Epilobium sp. Herbs induce apoptosis in human hormone-dependent prostate cancer cells by activating the mitochondrial pathway. J Pharm Pharmacol.2013;65:1044-54
  • Schepetkin IA, Kirpotina LN, Jakiw L et al. Immunomodulatory activity of oenothein B isolated from Epilobium angustifolium. JImmunol. 2009;183:6754-66
  • Marles R, Clavelle C, Monteleone L, Tays N, Burns D. Aborginal plant uses in Canada’s Northwest Boral Forst. 2000. UBC Press, Vancouver
  • Minaeva,V.G. Lekarstvenie rastenija Sibiri,Novosibirsk 1970.
  • Vitalone, A; et al. (May 2003). "Extracts of various species of Epilobium inhibit proliferation of human prostate cells". J Pharm Pharmacol. 55 (5): 683–90.
  • Hevesi, BT; Houghton, PJ; Habtemariam, S; Kéry, A (May 2009). "Antioxidant and antiinflammatory effect of Epilobium parviflorum Schreb". Phytotherapy Research. 23 (5): 719–724.
  • V. Steenkamp; M. C. Gouws; M. Gulumian; E. E. Elgorashi; J. van Staden (January 2006). "Studies on antibacterial, anti-inflammatory and antioxidant activity of herbal remedies used in the treatment of benign prostatic hyperplasia and prostatitis". Journal of Ethnopharmacology. 103 (1): 71–75.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Priroda i biljke
  2. Minaeva,V.G. Lekarstvenie rastenija Sibiri,Novosibirsk 1970.,str.96
  3. http://journal.microelements.ru/trace_elements_in_medicine/2016_2/15_17%282%29_2016.pdf Pristupljeno 30.07.2017.
  4. Treben,M. Gesundheit aus der Apotheke Gottes: Ratschläge und Erfahrungen mit Heilkräutern,Steyr 1985.
  5. http://www.mariatrebenherbs.com/index.php?option=com_sobipro&pid=55&sid=84:small-flowered-willow-herb&Itemid=107 Pristupljeno 08.09.2017.
  6. http://phytomedicine.ejournals.ca/index.php/phytomedicine/article/viewFile/16/pdf_4
  7. Корсун В. Ф., Викторов В. К. и др. Русский Иван-чай. — М.: Артес, 2013.
  8. Тамм Е. Л. О противовоспалительном действии спиртовых экстрактов кипрея узколистного // Тез. докл. 4-й Междунар. конф. по мед. ботанике. — Киев, 1997. — str. 489—490.
  9. Трэбэн М. Здоровье из аптеки, дарованной нам Господом Богом: Советы и опыт лечения травами / пер. с нем. — М.: Славянский диалог, 1994. — 112 с. — ISBN 3-85068-574-8.
  10. Ernest Small, Paul M. Catling,Canadian Medicinal Crops, National Research Council Canada NRC Research Press, 1999
  11. http://phytomedicine.ejournals.ca/index.php/phytomedicine/article/viewFile/16/pdf_4 Pristupljeno 08.09.2017.
  12. http://zerkalodyshi.ru/ivan-chaj/ Pristupljeno 8.09.2017.
  13. Canadian Medicinal Crops, Ernest Small, Paul M. Catling, National Research Council Canada NRC Research Press, 1999., str. 58.
  14. The Plant List

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

https://zelenenovine.wordpress.com/zelena-apoteka/zdravlje/lekovito-bilje/kiprovina-biljka-koja-leci-rak-prostate/

http://phytomedicine.ejournals.ca/index.php/phytomedicine/article/viewFile/16/pdf_4

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ciprej
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Epilobium angustifolium