Prijeđi na sadržaj

Efekt ruža za usne

Izvor: Wikipedija
Ruž za usne

Efekt ruža (engleski: The Lipstick Effect) teorija je da će potrošači češće kupovati jeftinija luksuzna dobra ako su suočeni s nadolazećom gospodarskom krizom.[1][2] Umjesto kupovine, primjerice, skupih torbica i krznenih jakni, potrošači kupuju skuplju kozmetiku poput poznatih marki ruža za usne.[3] Pretpostavka jest da će dio potrošača kupovati luksuzna dobra čak i u lošoj ekonomskoj situaciji. Kada potrošač percipira da gospodarstvo slabi, kupit će proizvode koji imaju manji utjecaj na njegova raspoloživa sredstva. Osim kozmetike, teorija se dotiče i drugih luksuza poput skupljeg piva i manjih elektroničkih naprava.[4]

Pojam je temeljen na istraživanju Juliet Schor u knjizi The Overspent American („Istrošeni Amerikanac”) kojim je otkrila tendenciju manje imućnih osoba da troše na manje ekstravagantne luksuzne proizvode, poput markiranog ruža za usne ili sjenila, koji su dovoljno vidljivi u svakodnevici da pozitivno utječu na društveni status.[4][5]

Postoje tvrdnje da je prodaja ruža za usne u SAD-u porasla dvostruko nakon terorističkih napada u 2001. godini.[6] Drugi izvori pak tvrde da je ta brojka preuveličana. Kayleen Schaefer iz New York Timesa u članku iz 2008. godine citira Leonarda Laudera, američkog milijardera, koji je izjavio da je prodaja ruža za usne u njegovoj tvrtci porasla nakon napada, no on ne tvrdi da se udvostručila. Lauder, međutim, pretpostavlja da je porast bio posljedica toga da su si žene htjele priuštiti maleno zadovoljstvo u tmurnim vremenima.[7]

The Economist je 2009. godine proveo istraživanje efekta ruža. Zaključak je bio da nema poveznice između prodaje ruža za usne i šireg gospodarskog stanja. Tvrde ne samo da je teško doći do pouzdanih statistika prodaje ruža za usne, već i da su primjeri efekta isključivo izolirane anegdote predstavljene kao dokazi šireg fenomena. To istraživanje,[8] kao i mnoge izjave osoba iz struke[7] te anegdotalne primjedbe[2] ukazuju na neispravnost teorije.

Unatoč tomu, neka istraživanja u području evolucijske psihologije ipak tvrde da osobe u situaciji recesije troše razmjerno više sredstava na kozmetičke proizvode.[9]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kushick, Maia. 24. lipnja 2009. Area Mary Kay employee earns 18th new car. news-journal.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2009.
  2. a b Hartmans, Avery. The 'lipstick index' says people buy more makeup when times get tough. Here's where it comes from — and whether it can really predict a recession. Business Insider (engleski). Pristupljeno 19. studenoga 2023.
  3. Cuthbertson, Dawn. 3. travnja 2009. Lipstick effect grips consumers. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2009. Pristupljeno 5. travnja 2009.
  4. a b Danziger, Pamela N. With Recession Threatening, The Lipstick Effect Kicks In And Lipstick Sales Rise. Forbes (engleski). Pristupljeno 19. studenoga 2023.
  5. Schor, Juliet B. 1998. The Overspent American: Upscaling, Downshifting and the New Consumer. Basic Books. str. 48–54
  6. The lipstick as an economic indicator. The Economic Times. 2. svibnja 2008. Pristupljeno 16. prosinca 2016.
  7. a b Schaefer, Kayleen. 1. svibnja 2008. Hard Times, but Your Lips Look Great. The New York Times. Pristupljeno 10. travnja 2013.
  8. Lip reading. The Economist (engleski). 22. siječnja 2009. Pristupljeno 30. travnja 2018.
  9. Hill, S. E.; Rodeheffer, C. D.; Griskevicius, V.; Durante, K.; White, A. E. 2012. Boosting Beauty in an Economic Decline: Mating, Spending, and the Lipstick Effect. Journal of Personality and Social Psychology. Advance online publication. doi: 10.1037/a0028657