Vidi kôd stranice Eros

{{dz}}
[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 003.jpg|mini|[[Caravaggio]]: Eros (Amor), [[1600.]]]]

'''Eros''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Ἔρως}}, ''Erôs'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je [[ljubav]]i, strasti i [[seks]]ualne požude i sama ljubav. Pojedini izvori pišu da je sin [[Afrodita|Afrodite]] i [[Ares]]a ili [[Hefest]]a, a ostali da je [[grčki primordijalni bogovi|primordijalno]] utjelovljenje životvorne snage koja se rodila iz prvobitnog [[Kaos (mitologija)|Kaosa]]. Njegov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Kupidon]].

== [[Etimologija]] ==

Erosovo [[ime]] dolazi od [[grčki jezik|grčke]] [[riječ]]i {{polytonic|Ἔρως}} = "požuda".

Nekoć je Eros bio nazivan i ''Erotes'' ([[množina]] [[grčki jezik|grčke]] [[riječ]]i ''eros'') što je opisivalo sve radnje koje su sadržavale [[ljubav]] i požudu, [[heteroseksualnost]] i [[homoseksualnost]]. Nazivali su ga i ''Eleutherios'' = "osloboditelj".

U [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] bio je znan i kao [[Kupidon]], a [[ime]] mu dolazi od [[latinski jezik|latinske]] [[riječ]]i ''Cupido'' = "požuda", od glagola ''cupio, cupire'' = "željeti".

== Karakteristike ==

[[Datoteka:Eros bobbin Louvre CA1798.jpg|mini|Eros, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]]

Erosa su prikazivali kao mladog i krilatog dječaka sa spremnim lukom i strijelama koje bi odaslao u srca smrtnika ili [[bog]]ova. Dvije su vrste njegovih strijela: [[zlato|zlatne]] s [[golub]]ovim perjem koje su uzrokovale samo [[ljubav]] i [[siva|sive]] strijele sa [[sova|sovinim]] perjem koje su uzrokovale neodređenost.

Pjesnikinja [[Sapfa]] opisivala ga je kao gorkog i okrutnog prema svojim žrtvama, ali istodobno zavodljivog i prelijepog.

U [[Rim]]u su ga također zvali požudom - [[Kupidon]]. Rimljani su ga uzeli kao [[simbol]] života poslije smrti te je njegov lik oslikavao brojne sarkofage. Grci su ga pak prikazivali kao najljepšeg i najviše voljenog te su njegovi kipovi bili najviše u dvoranama.

== Kult ==

Bez obzira na to što je jedan od najstarijih bogova, njegov se kult počinje kasnije slaviti u [[Stara Grčka|Grčkoj]]. U [[Tespija|Tespiji]] je osnovan drevni plodni kult, a u [[Atena (polis)|Ateni]] je s [[Afrodita|Afroditom]] imao zajednički kult. U njoj je četvrti dan svakog mjeseca bio posvećen Erosu.

== Mitologija ==

=== Rođenje ===

[[Datoteka:Cranach-Venus-Cupidon.jpg|mini|[[Lucas Cranach]]: [[Venera (mitologija)|Venera]] i [[Kupidon]] ([[Afrodita]] i Eros), [[1509.]]]]

Za Erosa se vjeruje da je među prvima izašao iz [[Kaos (mitologija)|Kaos]]a te da je jedan od [[:Kategorija:Grčki primordijalni bogovi|primordijalnih bogova]]. Rečeno je da je odgovoran za spajanje [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Geje]] (Neba i Zemlje). U legendama iz [[Eleuzina|Eleuzine]] nazvan je ''protagonus'', prvorođenac. Prema [[Aristofan]]ovu djelu ''Ptice'' rođen je od [[Ereb]]a i [[Nikta|Nikte]] (Tame i Noći). U kasnijim mitološkim pričama on je [[Afrodita|Afroditino]] i [[Ares]]ovo dijete. [[Heziod]] u ''[[Teogonija|Teogoniji]]'' donosi da je Afroditin pomoćnik, ali ne i njezin sin. Postoje i inačice da je [[Zefir]]ov i [[Irida (mitologija)|Iridin]] sin.

U okviru prve inačice podrijetla u kojoj je sin [[Ares]]a i [[Afrodita|Afrodite]], postoji [[mit]] da ga je [[Zeus]] odlučio ubiti čim se rodio, ali Afrodita ga je sakrila u duboku šumu gdje Zeus nije mogao vidjeti i povjerila ga divljim [[lav]]icama. Kad je odrastao, vratio se na [[Olimp]] i bogovi su mu poželjeli dobrodošlicu. Erosov je brat [[Anteros]] ili Protuljubav.

=== Eros i Psiha ===

{{glavni|Psiha (mitologija)}}
[[Afrodita]] je bila ljubomorna zbog njezine ljepote jer nitko nije odavao počast pravoj Afroditi, svi su hvalili [[Psiha (mitologija)|Psihinu]] ljepotu, a njezina su svetišta opustjela te je rekla Erosu da je pogodi u [[srce]] da se zaljubi u najružnijeg čovjeka na svijetu. Eros je prihvatio majčinu naredbu, ali kad je došao do Psihe, odmah se u nju zaljubio. Druga inačica mita govori da se slučajno ubo o vlastitu [[zlato|zlatnu]] strelicu.

[[Datoteka:Anthonis van Dyck 001.jpg|mini|lijevo|[[Anthonis van Dyck]]: [[Eros]] i Psiha, [[1638.]]]]

Psihini roditelji savjetovali su se s proročicom preko koje im je [[Apolon]] rekao da je ostave na najbližoj [[planina|planini]] u svadbenoj odjeći jer je njezina ljepota bila tako velika da je namijenjena za [[bog]]a. Tužna je povorka dovela Psihu do planine, a ona je očekivala čudovište za muža. To su i učinili, a odnio ju je [[Zefir]], zapadni [[vjetar]], u prekrasnu [[cvijet|cvjetnu]] dolinu i palaču u kojoj su je služile nevidljive sluge danju te je imala sve obilje. Kad bi pala noć, u mraku je došao neznani mladoženja te su spavali zajedno. Svake ju je noći posjećivao, ali svaki joj je put rekao da ugasi svjetiljku da ga ne bi vidjela. Ona se zaljubila u nj ne znajući tko je.

Eros je dopustio [[Zefir]]u da danju odvede [[Psiha (mitologija)|Psihu]] natrag njezinim sestrama te da sve tri budu u palači tijekom dana, ali upozorivši Psihu da ne pokušava doznati tko je. Ljubomorne su sestre rekle Psihi, koja je bila trudna, da kolaju glasine kako se udala za užasnu [[zmija|zmija]] koja će proždrijeti i nju i dijete kad ogladni. Nagovorile su je da pripremi [[nož]] i [[ulje|uljanu]] svjetiljku te da ga ubije.

Kad je Eros došao, Psiha je osvijetlivši ga prepoznala Erosa te se, proklinjući svoju ludost, htjela ubiti. Ali odbacila je nož te je promatrala mladog [[bog]]a i njegove [[zlato|zlatne]] strelice. Slučajno se ubola na jednu te je osjetila neodoljivu želju za svojim mužem. Počela ga je ljubiti, a kapljica ulja iz njezine lampe pala je na Erosova prsa i probudila ga. On je odletio, ali uhvatila je njegov gležanj te ju je on nosio sve dok mu [[mišić]]i nisu otkazali, a ona je slomljena srca pala na tlo.

[[Datoteka:Boucher Le mariage de Psyché et de l'Amour.jpg|mini|200px|[[François Boucher]]: Svadba Erosa i [[Psiha (mitologija)|Psihe]]]]

Dok je Psiha lutala i ispunjavala [[Afrodita|Afroditine]] zadatke, Eros je ležao bolestan u postelji, u palači svoje majke Afrodite, a boljelo ga je [[rame]] na koje je bilo palo vruće [[ulje]]. Jedan je [[galeb]] to doznao te je odletio Afroditi i sve joj ispričao, predbacivši joj njihov [[hedonizam]] i ocrnivši Erosa. Afrodita je došla Erosu, ranjenom od ljubavi, i razbjesnila se te pozvala nekoć staru neprijateljicu Uzdržanost. Ona je opsjela njezina sina koji je ostao ležati.

Eros, koji joj je bio oprostio, izbrisao je vječni [[san]] s njezina lica i stavio ga natrag u kutiju. Potom je odletio do [[Olimp]]a i molio [[Zeus]]a da im pomogne. Zeus je sazvao vijeće [[bog]]ova i odlučio da se Eros može oženiti Psihom. Dovedena je na [[Olimp]], dano joj je da pije [[ambrozija|ambroziju]] te je postala besmrtna. Zajedno su imali kćer Blaženstvo/Užitak ([[latinski jezik|lat.]] ''Volupta''). [[Afrodita]] i Psiha također su oprostile jedna drugoj.

== Literatura ==

* [[Aristofan]]: ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]''
* Bartsch, Shadi i Bartscherer, Thomas: ''Erotikon: Essays on Eros, Ancient and Modern'', University of Chicago Press, Chicago, 2005.
* Bataille, George: ''The Tears of Eros'', prev. Peter Connor, City Lights Books, San Francisco, 1989.
* Calame, Claude: ''The Poetics of Eros in Ancient Greece'', prev. Janet Lloyd, Princeton University Press, Princeton, 1999.
* Carson, Anne: ''Eros the Bittersweet: An Essay'', Princeton University Press, New Jersey, 1986.
* Graves, Robert: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* Nygren, Anders: ''Agape and Eros'', Harper and Row, New York, 1969.

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Eros}}

* [http://www.theoi.com/Protogenos/Eros.html Eros, primordijalno božanstvo u klasičnoj literaturi] {{eng oznaka}}
* [http://www.theoi.com/Protogenos/Eros.html Eros, bog ljubavi u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20020805090200/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Eros.html Eros u grčkoj mitologiji]



{{Primordijali}}

[[Kategorija:Grčki primordijalni bogovi]]