Vidi kôd stranice Etrurska umjetnost

[[Datoteka:Tarquinia Tomb of the Leopards.jpg|mini|300px|Zidna slika iz tzv. ''Grobnice leoparda'' iz 480. pr. Kr., [[Monterozzi]], [[Tarkvinija]], [[Italija]].]]
'''Etrurska umjetnost''' je umjetnost drevnog naroda [[Etruščani|Etruščana]] (Etruraca) koji su živjeli u središnjoj [[Italija|Italiji]] od 9. do 3. st. pr. Kr.

==Nastanak i odlike==

[[Datoteka:Ponte Di Badia Vulci.jpg|mini|200px|''Etrurski most'' kod [[Vulci]]ja, [[Toskana]]. Etruščani su prvi koristili [[luk (arhitektura)|lučne konstrukcije]] i od njih su ih preuzeli i usavršili [[Rimljani]].]]
Podrijetlo Etruščana u povijesnom, kulturnom i umjetničkom pogledu, stručnjaci vežu za [[Mala Azija|Malu Aziju]] i stari [[Bliski Istok]]. Zna se, po mišljenju [[arheolog]]a, da je procvat etrurske civilizacije počeo približno 700. pr. Kr. Sačuvani su mnogi spomenici etrurske civilizacije po kojima se vidi da je ona bila slična grčkoj civilizaciji u vrijeme [[Umjetnost stare Grčke|arhajskoga perioda]].

Etrurska kultura se razvijala na području današnje centralne Italije od 9. do 3 st. pr. Kr. kada Etrurski gradovi padaju pod vlast Rima koji preuzima i razvija ovu kulturu. U okviru [[Antička umjetnost|antičke umjetnosti]] etrurska tvori zasebnu i osebujnu grupu, iako se uvelike oslanja na grčke izvore (osobito u [[Slikarstvo|slikarstvu]] i [[Keramika|keramici]], preko uvezenih predmeta iz grčkih kolonija na jugu Italije).

==Arhitektura==

[[Datoteka:Banditaccia Tumulus.jpg|mini|lijevo|200px|''Etruščanski tumul'' u ''[[Banditaccija|Banditacciji]]'' kod [[Cerveteri]]ja.]]
[[Datoteka:Populonia Necropoli di San Cerbone Tomba.jpg|mini|200px|Etrurska kamena grobnica iz ''Populonije'' u [[Toskana|Toskani]].]]
Etrurska [[arhitektura]] će kasnije presudno utjecati na razvoj [[Umjetnost starog Rima|rimske]], ali malo se sačuvalo arhitektonskih spomenika, uglavnom gradska vrata i zidine ([[Perugia]], [[Volterra]]) i ostaci tzv. ''tuskanskih hramova''. '''Etrurski hram''' je na visokom postolju s trodijelnom celom, u skladu s kultom koji je srodna božanstva povezivao u trijadu, što pokazuju ostaci hramova u [[Falerija|Faleriji]] i [[Orvieto|Orvietu]].

Najznačajniji primjeri ove kulture je tzv. ''sepulkralna (grobna) arhitektura''. Etrursko vjerovanje u [[zagrobni život]] je vjera da čovjek nastavlja živjeti na mjestu na kojem je pokopan, to vjerovanje utjecalo je na shvaćanje da je grob pravi i odgovarajući dom mrtvih. Oni najprije razvijaju grobnice kružnog tipa tzv. '''[[tumul]]e''' iz 7. st. pr. Kr ([[Cerveteri]], [[Volci]]). Tumuli su podzemni kružni grobovi izrađene od velikih komada kamena, natkriveni lažnom [[Kupola|kupolom]] i pokriveni zemljom. Kasnije se razvija tip grobnica isklesanih u stijeni koje obavezno imaju centralnu prostoriju, a do njih se dolazi dugačkim hodnikom. Ti hodnici su presvođeni redovima kamena postavljenima tako da je svaki drugi više izbačen u prostor kako bi se oblikovala dva unutarnja nagiba. Poslije se grobne komore ugrađuju u stijene, katkad s arhitektonski izvedenom fasadom (Orvieto).

Iznutra su raskošno uređene (sarkofazi, zidne slike) i prepune bogatih priloga (posuđe, nakit, oružje, ukrasni i uporabni predmeti – posebno brončana ogledala).

Tumuli su dobili imena prema glavnim motivima njihovih zidnih slika, pronalazačima ili prema pučkim nazivima.

==Skulptura==


[[Datoteka:Chimera di Arezzo.jpg|mini|''[[Himera]] iz Arezza'', [[bronca]], Arheološki muzej u [[Firenca|Firenci]].]]
[[Datoteka:Photo Paolo Villa VR 2016 (VT) F0163960tris Palazzo Vitelleschi, cavalli alati bardati, scultura etrusca ellenistica, insieme, Tarquinia.jpg|mini|Krilati konji s ormom, bareljef od [[Terakota|terakote]], helenističko doba (ostaci hrama Kraljičinog oltara, sada u [[Palazzo Vitelleschi]] u [[Tarquinia|Tarquiniji]])]]
Značaj vjerovanja u zagrobni život pokazuje i izrada [[sarkofag]]a koji su sastavljeni od sanduka na kojima obavezno leži ispružena [[skulptura]] pokojnika. Na prednjoj strani sarkofaga najčešće se nalazi jako plitak [[reljef]] shvaćen kao [[crtež]], a ne kao plastika unutrašnjosti grobova koje su Etruščani oslikavali. Zadatak tih crteža bio je ostvariti atmosferu sličnu domu u težnji da se od groba stvori okoliš u kojem je pokojnik živio. 

Realističku figuralnu i ornamentalnu dekoraciju hramova radili su uglavnom u [[Terakota|terakoti]], koju su često oslikavali (''Glava Hermesa iz Veija'', mnogobrojni sarkofazi i [[Stela|stele]]), a postoje i iznimna djela u bronci (''[[Kapitolijska vučica]]'', ''Himera iz Arezza'', ''Mars iz Todija'' itd.).

==Slikarstvo==

[[Datoteka:Danseurs_et_musiciens,_tombe_des_léopards.jpg|mini|lijevo|''Frulaš'', zidna slika iz ''Grobnice leoparda'', [[Monterozzi]].]]
[[Datoteka:Rider Staatliche Antikensammlungen 2620 full.jpg|mini|Etrurska oslikana '''plitica s likom konjanika''' i natpisom: ΛΕΑΓΡΟ[Σ] ΚΑ[Λ]ΟΣ (Leagros je lijep). Na ovom djelu iz 510. – 500. pr. Kr. iz Vulcija prepoznajemo jasan utjecaj [[Umjetnost stare Grčke|grčke umjetnosti]].]]
Najbolja su ostvarenja etrurske umjetnosti zidne slike u grobnim komorama. Najstarije potječu iz 6. st. pr. Kr., a najznačajnije su one iz grobova u [[Tarkvinija|Tarkviniji]] i [[Chiusi]]ju. Na zidovima tumula se prikazuju gozbe sa sviračima i plesačima, jahači, lov i ribolov, pogrebne svečanosti i krajolici, te se na takav način pokušava oživjeti pokojnikov društveni život. Osim ovih motiva, prikazuju se i atletske igre, te nadmetanja jer se vjerovalo da će se na taj način dio snage koji je potreban za ove vještine prenijeti i na pokojnika.

Stilski ove slike slijede grčko slikarstvo, ali su izražene etrurske osobitosti: [[realizam (likovna umjetnost)|realizam]], prirodnost u držanju i pokretima likova te prikazivanje [[Pejzaž (likovni)|krajolika]]. U doba [[Helenizam|helenizma]] tematika postaje ozbiljna, slikaju se prizori iz mitova o bogovima podzemlja i demona smrti. Etrurske zidne slike jedini su sačuvani spomenici monumentalnog antičkog slikarstva prije rimskog razdoblja.

[[Datoteka:Oineus Atalanta Meleagros Louvre Br1749.jpg|mini|lijevo|Stražnja strana etrurskog brončanog ogledala s urezanim likovima ''Eneje, Atalante i Melagrosa''. 4. st. pr. Kr., [[Louvre]], Pariz.]]

==Primijenjene umjetnosti==

Djela umjetničkog obrta od 7. do 5. st. pr. Kr. iznimne je kvalitete i tehničkog savršenstva (keramika, nakit, predmeti svakodnevne uporabe od kovine i oružje), te odaje grčke utjecaje. Od 4. st. pr. Kr. kvaliteta ovih radova iznimno opada.

==Poveznice==
{{Portal Likovna umjetnost}}
* [[Monterozzi i Banditaccia]] - Etruščanske nekropole, UNESCO-ova svjetska baština
* [[Umjetnost stare Grčke]]
* [[Umjetnost starog Rima]]
* [[Zagrebačka mumija|Zagrebačko laneno platno]]

==Vanjske poveznice==

{{Commonscat|Etruscan art}}
* [https://web.archive.org/web/20080120185122/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij186.nsf/AllWebDocs/Pricastara Izložba etrurske umjetnosti (članak).]

{{Umjetnost starog vijeka}}

[[Kategorija:Stari Rim]]
[[Kategorija:Umjetnost starog vijeka|Etruščani]]