Glasovanje s trenutačnim otjecanjem

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Glasovanje s trenutačnim otjecanjem(GTO) je vrsta preferencijalnog glasovanja (engleski instant-runoff voting (IRV), isto tako poznato pod: alternate vote (AV), transferable vote, ranked-choice voting (RCV) ili preferencijalno glasoanje, je sustav glasovanja za izbore za pojedinačno mjesto u kojem ima za izbor kandidata ima više nego jedan kandidat koji se natječu za to mjesto. Kod ovog sustava glasovanja, birači umjesto da glasuju za jednog kandidata moraju dati dati preferenciju tj. moraju kod imena kandidata napisati redni broj odnosno redosljed kako bi oni glasovali (preferencija). Primjerice na izborima se mogu natjecati recimo 5 kandidata od kojih 3 zagovaraju slične stvari, i nekom glasaču ta se tri kandidata mogu sviđati, i za to mogu staviti ta tri kandidata u neki redosljed. Dok preostala dva kandidata im se toliko ne sviđaju pa im neki glasač može dati redni broj 4 ili 5. Nakon provedenog glasovanja, glasački listići se prvo sortiraju i broje prema prvom izboru koji je svaki glasač napravio. Ako kandidat uspije dobiti više od pola svih ovih prvih glasova (50% + 1 glas) tada taj kandidat izravno pobjeđuje, ako ovo nije moguće tada se kandidat s najmanje glasova odstranjuje iz utrke osobito oni kandidati koji su niže rangirani od svih. U utrci ostaju oni glasači koji su više rangirani. Nakon ovog procesa eliminacije, opet se broje glasovi s najviše glasova. Ovaj proces eliminacije se nastavlja sve dok jedan kandidat nije očigledni pobjednik po broju glasova. Ako na kraju brojenja se smanji na samo dva kandidata tada se vrši trenutačno otjecanje (eng. instant runoff" u kojima se vrši tzv usporedba glava uz glavu (eng. head-to-head).

Primjer ispunjenog glasačkog listića s opcionalnim preferencijama.

Uporabom GTO sustava za glasovanje spriječava se razdvajanje glasova kada nema očiglednog pobjednika osobito ako u utrici ima više od dva takmaca u nekoj izbornoj utrci zbog razdvojenosti glasačkog tijela. Na primjer ako na izborima postoji tri kandidata za jedno izborno mjesto (kandidat A, B i C) u kojem su kandidati A i B bliski i u kojem ako se ispita glasačko tijelo oni preferiraju kandidate A i B sprema kandidata C. Na danu izbora glasačko tijelo je glasovalo na sljedeći način: A - 36 %, B - 25% i C - 39%, tada u pluralnom sustavu glasovanja kandidat C je pobjednik/pobjednica s 39% glasova birača, iako 61% biračkog tijela imaju preferenciju za kandidate A ili B. Alternativno, glasači su prisiljeni glasovati za jačeg kandidata između A ili B, i bez obzira u nadi da će se pobjediti kandidat C. S GTO sustavom, ako su svi glasači koji su glasovali za kandidata B kao svoj prvi izbor ako su naveli kandidata A za svoju drugu preferenciju ti glasovi se prebacivaju na kandidata A, što na kraju znači da će u ovakvim izborima kandidat A pobjediti kandidata C u omjeru 61:49 zbog pretakanja preferencijalnih glasova s kandidata B na kandidata A.

GTO se rabi kao sustav glasovanja u nekoliko zemalja Svijeta primjeric u Australiji za Federalne parlamentarne izbore, i za izbore u svim saveznim država, Indija u izboru predsjednika države i za predstavnike parlamenta, Irska kod izbora predsjednika te u Papua Novoj Gvineji za parlamentarne izbore. U mnogim se drugim zemljama svijeta ovaj sustav glasovanja rabi za lokalne (općinske, područne izbore), te kao glasački sustav u mnogim strankama i privatnim udruženjima.


Terminologija[uredi VE | uredi]

Glasovanje s trenutačnim otjecanjem dobilo je ime kako se brojanje glasova izgleda kao niz otjecanja kao u dvokružnom sustavu glasovanja s razlikom da preferencije glasača ne ne mijenjaju između krugova. [1] Ovaj sustav glasovanje je također poznat po sljedećim imenima: alternativni glas, prenosivi glas, glasovanje sa svrstanim izborom, glasovanje sa svrstanim izborom za jedno sjedalo, ili preferencijalno glasovanje.[2] Britanci i Kanađani [3] obično za GTO koriste ime alternativno glasovanje "Alternative Vote" (AV). Australci, za GTO rabe ime preferencijalno glasovanje i također rabe ime Robertovo pravilo reda. GTO se također se zove Warova metoda po izumitelju sustava William Roberta Ware. Amerikanci za GTO u San Francisco, Kalifornia; Portland, Maine; and Minneapolis, Minnesota, rabe ime "ranked-choice voting (glasovanje sa svrstanim izborom) iako ovaj izraz se također rabi za ostale sustave glasovanja koje su zasnovana na svrstanim glasovanjem.

Inačice[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Procedura kod izbora[uredi VE | uredi]

Proces[uredi VE | uredi]

S GTO metodom, kao i s drugim rangiranim izbornim sustavima, svaki glasač daje svoj glas tako što pokraj imena svakog kandidata stave redni broj prema svome odabiru. Kod rangiranih listića za glasovanje, glasač stavlja broj 1 za onog kandidata koji ime koji im je prvi po želji, broj 2 pokraj imena kandidata koji im je drugi želji, i tako redom, po uzlaznom redu.

Proces se odvija na isti način bez obzira koliko je kandidata na listiću, ili bez obzira koliko kandidata nisu dobili rang. U nekim izvedbama, glasač stavlja svoj izbor samo za jednog kandidata na listiću tako što stave broj 1 ipred željenog kandidata i izborno ako žele za druge kandidate, dok u nekim izvedbama potrebno je ispuniti broj ispred svakog kandidata koliko ih god ima na listiću, ili jedan minimalni broj koji je određen od izbornog tijela.

Redosljed kandidata na glasačkim listićima[uredi VE | uredi]

Redosljed kandidata na glasačkom listiću moguće je rasporediti po nekom određenom redosljedu npr prema abecednom redu prezimena nekoga kandidata, ili se imena izvlače slučajno. U nekim slučajevima kandidati se također grupiraju po političkim strankama, ili se vrđi Robinsonova rotacija u kojoj se imena kandidata slučajno rotiraju nakon svakog određenog broja otistkanih glasačkih listića.

Izborne strategije za stranke[uredi VE | uredi]

U mjestima gdje se rabi GTO rabi kao sustav za glasovanje recimo za parlament, općinske ili županijske izbore stranke odnosno kandidati obično obavijete svoje glasače kako glasovati tj. kojim drugim kandidatima dati niže preference, ovo je osobito važno u juristikcijama u kojima se rabi GTO u kojem je obvezno ispuniti sve preference od prvog do zadnjeg kandidata na nekom glasačkom listiću da bi glasovanje bilo važeće.

Za stranke odnosno kandidate postoji strategije koje omogućava maksimaliziranje svoje pozicije, tako što pregovaraju s drugim strankama tako da bi zadobili njihove preference, u kojim bi neki manje popularni kandidat ili manja stranka potaknula svoje glasače da stave preferencu na neku drugu straknu s kojima su imali dobar dogovor u kojima bi veća stranka ili bolje favorizirani kandidat zasta zastupao interes ili nekih od želja manjinskog kandida. Ali ovaj dogovor nekada ne znači ništa ako glasači slabijeg kandidata ili stranke su voljni ispuniti glasači koji glasaju za tog kandidata ili stranku željni ispuniti listić prema uputama te stranke ili kandidata.

Logistika za brojanje glasova[uredi VE | uredi]

Mnogi izbori koji rabe GTO metodu rabe ručnu brojanje glasovanja, što je slučaj u izborima u Australiji za Federalni parlament te za državne i općinske izbore. U nekim slučajevima može se rabiti i mašinska obrada glasačkih listića ili u potpunosti ili djelomično.

U Australiji kod brojanja glasova, radnici u izbornim jedinicama sortiraju i broje glasove pod prismotrom promatrača koje kandidati nominiraju za izbornu jedinicu. U prvom krugu brojanja glasova, radnici u glasačkoj jedinici prvo razvrstavaju glasačke listiće prema prvom izboru glasača. Iz utrke se eliminiraju kandidati s najmanjim brojem glasova, i na hrpu ostaju dva kandidata s najvećim brojem prvih izbora. Radnici tada pregledavaju preference svih ostalih kandidata koje se prebacivaju na preostale kandidate prema izboru. Prema praksi za izborne jedinice je potrebno oko dva sata poslje završetka glasovanja da se dođe do pobjednika izbora. Trošak za glasovanje po svakom glasaču je oko AUD$7,68 (2010).[4]

Nakon što se u glasačkoj jedinici dobije pobjednik, nadležna osoba izborne jedinice javlja glavnoj upravi pobjednika glasovanja, nakon svih preferenci, te predaje broj prvih glasova za sve kandidate, broj nevažećih izbornih listića, broj nestalih, te ukupan broj listića koji su bili izdati za tu izbornu jedinicu. U slučaju da je nadležna osoba napravila neku grešku i neka treća osoba je pobjedila tada je potrebno ponovno prebrojati glasove po treći put.[5]

Za predsjedničke izbore u Irskoj postoji nekoliko tuceta brojačkih centara u cijelog državi u kojima se broje glasovi. Svi centri nakon dojave o prvim izborima glasača za kandidate središnjoj jedinici dobivaju uptue koje kandidati se isključuju iz utrke što je obično kandidati s najnižim brojem prvih glasova. Prebrojavanje je nastavlja sve dok se ne dobije pobjednik ili pobjednica izbora. Prograšavanje pobjednika ili pobjednice odnosno brojanje glasova obično završi dan poslje izbora.[6]

Primjeri[uredi VE | uredi]

Pet glasača tri kandidata[uredi VE | uredi]

Ova je sad jednostavni primer, koji je postavlje u tabličnjak, u kojem za jedno izborno mjesto postoji tri kandidata Marija, Mladan, i Jerko. U izborima ima pet glasača koji su označeni od a do e. Saki glasač ima pravo na sedan glas i oni rangiraju svakog candidate po svom izboru i davaju im svoju preferencu od 1 do 3. Da bi pobjedili candidate mora imati većinu tj. 3 i vice glasova.

U prvom krugu brojenja glasova, broji se koliko je privih izbora stavljeno kod imena svakog kandidata. U prvom krugu Marija i Mladan imaju isti broj glasova s dva prva glass, , dok je Jerko treći sa samo jednim prvim glasom. Nakon prvog kruga brojenja jasno je da nema pobjednika, i pošto je Jerko na na zadnjem mjestu po broju prvih glasova on ispada iz natjecanja. Sada je potreban sljedeći krug kojim se radi istjecanje glasova, u ovom krugu glasovi od ispadajućeg kandidata pribrajaju se kandidatu koji je bio iza njega a to je Mladan. Glasovanje u drugom krugu brojenja je završen i pobjednik je Mladan s tri glasa, što je većina u ovim izborima s 5 glasača.

1. krug 2. krug
Kandidat a b c d e Glasovi a b c d e Glasovi
Marija 1 2 3 1 2 2 1 2 2 1 2 2
Mladan 3 1 2 3 1 2 2 1 1 2 1 3
Jerko 2 3 1 2 3 1

Izbori za glavni grad Tenesseea[uredi VE | uredi]

Ovaj primjer pokaziva kako je moguće pobjediti na izborima, iako je kandidat na trećem mjestu po broju prvih glasova. Sve ovisi o drugim i treći preferencama i koliko su glasači disciplinirani ispuniti svoje preference kod sustav u kojem su preference izborne. Ovaj primjer je izmišljeni izbor glavnog grada Države Tenessee u SADu. Glasači imaju izbor glavnog grada, no problemi su fizička udaljenost od ostalih gradova i veličina gradova. Za ovaj izbor glavnog grada postoji četiri kandidata

  • Memphis, grad s najviše stanovnika, i s 42% biračkog tijela, ali udaljen od svih ostalih gradova
  • Nashville, s 26% biračkog tijela, ali blizu zemljopisne sredine države
  • Knoxville, s 17% biračkog tijela
  • Chattanooga, s 15% biračkog tijela

Glasači imaju sljedeće preference

Memphis i okolica
42% glasača
Nashville i okolica
26% glasača
Chattanooga i okolica
15% glasača
Knoxville i okolica
17% glasača
1. Memphis 1. Nashville 1. Chattanooga 1. Knoxville
2. Nashville 2. Chattanooga 2. Knoxville 2. Chattanooga
3. Chattanooga 3. Knoxville 3. Nashville 3. Nashville
4. Knoxville 4. Memphis 4. Memphis 4. Memphis


U prvom krugu ni jedan grad nema većinu, ali vidljivo je da je Chattanooga zadnja.

Glasova u krugu/
Izbor grada
1.
Memphis 42%
Nashville 26%
Knoxville 17%
Chattanooga 15%

U prvom krugu je ispao Chattanooga jer je imao najmanji broj glasova. Sada se glasovi iz Chatanooge pribrojavaju Knoxvilleu jer su glasači iZ Chanttanooge glasovali za Knoxvile kao njihov drugi izbor.

Sada u drugom krugu izgleda ovako.

Glasova u krugu/
Izbor grada
2.
Memphis 42%
Nashville 26%
Knoxville 32%

U drugom krugu je vidljivo da da Nashville na trećem mjestu, i da nitko nema većinu. Sada iz utrke ispada Nashville, i sada se gledaju preferencijalni glasovi glasača iz Nashville, pošto su njihovi drugi glasovi bili za Chattanooga a oni su sada eliminirani, sada se ide na treći izbor koji je Knoxville. Pošto je Knoxville bio treći izbor svi glasovi koje je dobio Nashville se prebacivaju na Knoxville. U trećem krugu sada je vidljivo da je Knoxville pobjednik s 58% glasova.

Glasova u krugu/
Izbor grada
3.
Memphis 42%
Knoxville 58%

Izbori za gradonačelnika Burlingtona 2006. godine[uredi VE | uredi]

Izbori za predsjednika Irske 1990. godine[uredi VE | uredi]

Zemlje korisnice sustava[uredi VE | uredi]

Australija[uredi VE | uredi]

Češka Republika[uredi VE | uredi]

Indija[uredi VE | uredi]

Novi Zeland[uredi VE | uredi]

Papua Nova Gvineja[uredi VE | uredi]

SAD[uredi VE | uredi]

Slični sustavi[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vrela[uredi VE | uredi]

  1. http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200001/cmselect/cmproced/40/4005.htm , Second Report: Election of a Speaker, pristupljeno 24. listopada 2016.
  2. Cary, David. "Estimating the Margin of Victory for Instant-Runoff Voting." EVT/WOTE. 2011.
  3. http://www.fairvote.ca/wp-content/uploads/2013/06/AV-backgrounder-august2009_1.pdf The Alternative Vote: No Solution to the Democratic Deficit , 24.listopada 2016.
  4. 14. studenog 2016., ime organizacije=Australian Electoral Commission (Australska izborna komisija); adresa=Queen Victoria Terrace, Parkes ACT 2600; kontakt=13 23. Electoral Pocketbook 2011 - 3 The electoral process
  5. Antony Green's Election Blog: How the Alternative Vote Works. Blogs.abc.net.au (20. veljače 2011.) pristupljeno 14. studenog 2016.
  6. Declaration of Robert Richie in Support of Petition for Writ of Mandate (PDF). Archive.fairvote.org pristupljeno 01. ožuljka 2015.