Prijeđi na sadržaj

Glavonja

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hexanchus griseus)
Glavonja
Glavonja
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Potkoljeno:Vertebrata
Razred:Chondnichthyes
Podrazred:Elasmobranchii
Nadred:Selachimorpha
Red:Hexanchiformes
Porodica:Hexanchidae
Rod:Hexanchus
Vrsta:H. griseus
Dvojno ime
Hexanchus griseus
Bonnaterre, 1788
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost glavonje
Sinonimi
Hexanchus corinum
Hexanchus corinus
Hexanchus griseus australis
Monopterinus griseus
Notidanus griseus
Notidanus monge
Notidanus vulgaris
Squalus griseus
Squalus vacca
Baze podataka
Pas glavonja

Glavonja (lat. Hexanchus griseus) vrsta je morskog psa, kojeg kod nas nazivaju i pas glavonja šestoškrgaš, pas volonja sivac, sivi morski pas, pas volonja šestoškrgaš. Ova vrsta je jedna od većih vrsta, naime, najveći uhvaćeni primjerak u Jadranu imao je 496 cm.[1] Tijelo mu je vrlo snažne građe, a njuška opravdava njegovo englesko ime (bluntnose=tuponosni). Njuška mu je tupo zaobljena sa šest škržnih otvora sa svake strane, a ne pet kao što je to uobičajeno kod morskih pasa. Ima fluorescentno zelene oči, a tijelo mu je sivo-crne do čokoladno smeđe boje, koja ide ka svjetlijoj prema trbuhu. Na stranama ima vidljivu svjetliju crtu, a krajevi peraja su skoro bijeli. Donji dio repne peraje je malen, ali to ne umanjuje sposobnost oe vrste da bude brz i izdržljiv plivač. Na donjoj vilici ima 6 redova zubiju, što govori o njegovoj vrsti prehrane, naime, glavonja je predator, hrani se isključivo onim što ulovi, a to su druge vrste morskih pasa, raže, druge vrste riba, lignje, rakovi, kozice, pa čak i morski sisavci poput tuljana. Ženke narastu nešto veće od mužjaka, a kote do 100 mladih, koji žive u plićim predjelima od odraslih, tražeći tamo sklonište i hranu. Odrasli se mogu naći i na dubinama do 2500 m, u svim toplim i umjerenim morima. Glavonja se ne lovi radi ishrane, već isključivo samo usputno pri ribolovu na druge vrste. Tada se prerađuje u riblje brašno.

Upozorenje

[uredi | uredi kôd]

Ova vrsta ribe je otrovna i s njom treba biti vrlo pažljiv. Naime jetra glavonje je jako otrovna, a meso mnogo manje. Prilikom konzumacije jetre glavonje mogu se javiti ozbiljni problemi kao što su crijevne smetnje, glavobolja, parestezije oko ustiju, a kasnije mišićna slabost, grčevi i problemi disanja. Kod najozbiljnijih trovanja može nastupiti i smrt.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Glavonja je rasprostranjen po cijelom svijetu, a kako živi i uz obalu i na otvorenom moru, riječ cijelom treba doslovno shvatiti.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Glavonja
Wikivrste imaju podatke o taksonu Glavonja