Kasetirani strop

Kasetirani strop u arhitekturi je niz udubljenih panela u obliku kvadrata, pravokutnika ili osmerokuta u stropu, sofitu ili svodu.^[1] Niz ovih udubljenih ploča često se koristio kao ukras za strop ili svod, također zvan kesoni ("kutije"), ili lakunarije ("prostori, otvori"),^[2] tako da se kasetirani strop može nazvati lakunarnim strop: čvrstoća konstrukcije je u okvirima.

Povijest

Kamene škrinje starih Grka^[3] i Rimljana^[4] najraniji su sačuvani primjeri, ali etruščanska komorna grobnica iz sedmog stoljeća prije Krista u nekropoli San Giuliano, koja je izrezana u mekom kamenu poput sedre, reproducira strop s grede i poprečne grede koje leže na njima, s ravnim pločama koje ispunjavaju praznine.^[5] Stoljećima se smatralo da su drveni sanduci prvi put napravljeni križanjem drvenih greda na stropu u dvorcima u dolini Loire iz rane renesanse.^[6] Međutim, 2012. godine arheolozi koji rade pod Packardovim humanističkim institutom u Kući Telefa u Herkulaneju otkrili su da su drveni kasetirani stropovi bili izgrađeni u rimsko doba.^[7] Eksperimentiranje s mogućim oblicima u kasetiranju, koji rješavaju probleme matematičkog popločavanja ili teselacije, bilo je obilježje islamske kao i renesansne arhitekture. Složenije probleme smanjivanja razmjera pojedinačnih kasa predstavljali su zahtjevi zakrivljenih površina svodova i kupola.

Istaknuti primjer rimskog kaseta, korištenog za ublažavanje težine kupole, može se pronaći na stropu kupole rotonde u Panteonu u Rimu.

Azijska arhitektura

U drevnoj kineskoj drvenoj arhitekturi, kaseta je poznata kao zaojing.^[8]

Galerija

Palača burze u Zagrebu, predvorje (vestibul), kasetirani strop
Kasetirani strop Sala dell'Udienza, u Palazzo Vecchio u Firenci
Ravni kesonski strop Giuliana da Sangalla iz Basilica di Santa Maria Maggiore, Rim
Chapelle Expiatoire, Pariz
Kasetirani stropovi dvorca Mir, Bjelorusija
Strop zbornice, crkva Dobrog pastira (Rosemont, Pennsylvania)
Kasetirani strop tipičan za stanice Washington Metroa (Washington, DC)
Kasetirane stropne ploče u Royce Hallu, UCLA, pogled odozdo (unutar gledališta)

Povezani članci

Izvori

↑ Ching, Francis D.K. 1995. A Visual Dictionary of Architecture. John Wiley & Sons, Inc.. New York. str. 30. ISBN 0-471-28451-3
↑ Alternativno, u opisu Domicijanove dvorane za audijencije od Statiusa, koju je primijetio Ulrich 2007:156, je "laquearia", a ne pogreška prepisivača, kako se pojavljuje u Manilius' Astronomica (1.533, quoted by Ulrich).
↑ Primjer je glavni hieron u Samotraki, gdje su kamene stropne grede pronaosa nosile kasetirani strop od mramornih ploča preko raspona od oko 6,15 m (J.J. Coulton, Ancient Greek Architects at Work: Problems of Structure and Design; Cornell University Press) 1982:147; ISBN 978-0801492341)
↑ Roman wooden coffered ceilings are discussed in Roger Bradley Ulrich, Roman Woodworking, ch. "Roofing and ceilings" (Yale University Press) 2007.
↑ Illustrated in Ulrich, fig 8.27.
↑ coffer. Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 17. listopada 2007.
↑ Hooper, John. 23. srpnja 2012. House of the Telephus Relief: raising the roof on Roman real estate. The Guardian. Pristupljeno 16. siječnja 2015.. Buried by Vesuvius nearly 2,000 years ago, archaeologists at Herculaneum have excavated and carried out the first-ever full reconstruction of the timber roof of a Roman villa
↑ Ching, Francis D.K.; i dr. 2007. A Global History of Architecture. John Wiley and Sons. New York. str. 787. ISBN 978-0-471-26892-5

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kasetirani strop

Nacionalni kapitol SAD-a

[ching-1] Ching, Francis D.K. 1995. A Visual Dictionary of Architecture. John Wiley & Sons, Inc.. New York. str. 30. ISBN 0-471-28451-3

[2] Alternativno, u opisu Domicijanove dvorane za audijencije od Statiusa, koju je primijetio Ulrich 2007:156, je "laquearia", a ne pogreška prepisivača, kako se pojavljuje u Manilius' Astronomica (1.533, quoted by Ulrich).

[3] Primjer je glavni hieron u Samotraki, gdje su kamene stropne grede pronaosa nosile kasetirani strop od mramornih ploča preko raspona od oko 6,15 m (J.J. Coulton, Ancient Greek Architects at Work: Problems of Structure and Design; Cornell University Press) 1982:147; ISBN 978-0801492341)

[4] Roman wooden coffered ceilings are discussed in Roger Bradley Ulrich, Roman Woodworking, ch. "Roofing and ceilings" (Yale University Press) 2007.

[5] Illustrated in Ulrich, fig 8.27.

[6] r. Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 17. listopada 2007.

[Telephus-7] Hooper, John. 23. srpnja 2012. House of the Telephus Relief: raising the roof on Roman real estate. The Guardian. Pristupljeno 16. siječnja 2015.. Buried by Vesuvius nearly 2,000 years ago, archaeologists at Herculaneum have excavated and carried out the first-ever full reconstruction of the timber roof of a Roman villa

[ching2-8] Ching, Francis D.K.; i dr. 2007. A Global History of Architecture. John Wiley and Sons. New York. str. 787. ISBN 978-0-471-26892-5

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]