Kecelj
Kecelj[1] (mađ. Kecel) je gradić u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 114,48 km četvornih.
Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 19°15' istočne zemljopisne dužine.
Upravno pripada kireškoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6237.
Prvi put se spominje u povijesnim ispravama 1198.
Kao i brojni drugi mađarski gradovi, Kecelj je ostao bez stanovnika za vrijeme turskih osvajanja.
22. travnja 1734. kalački biskup Gabrijel Patačić je izdao papire kojima se ponovno uspostavlja grad Kecelj. U to su vrijeme većina tamošnjih ljudi je živjela od držanja domaćih životinja. Budući da je rastući broj stanovnika ovo činio iznimno teškim, stanovništvo se okrenulo ratarstvu koje je do dana današnjeg ostalo glavnom gospodarskom granom u Kecelju.
1802. se izgradilo mnoštvo novih građevina, uključujući rimokatoličku crkvu, gradsku vijećnicu, prvu školu, poštanski ured te policijsku i vatrogasnu postaju.
Uskoro je i željeznička mreža zahvatila Kecelj.
U Kecelju živi 9259 stanovnika u 3600 domaćinstava (2001.). Stanovnici su Mađari.
- Grgur Cserháti, svećenik, autor molitvenika je djelovao u Kecelju
- ↑ Hrvatski glasnik br.44/2006. Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. siječnja 2012. (Wayback Machine) Leksikon podunavskih Hrvata, 3. studenoga 2006.
- Kecel na fallingrain.com