Prijeđi na sadržaj

Mrkva

Izvor: Wikipedija
Mrkva
divlja mrkva, D. carota ssp. carota
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Apiales
Porodica:Apiaceae
Potporodica:Apioideae
Tribus:Scandiceae
Podtribus:Daucinae
Rod:Daucus
L.
Baze podataka

Mrkva, biljni rod iz porodice štitarki. Široko je rasprostranjena, a obična mrkva, Daucus carota je popularna zbog svojih hranjivih svojstava te se koristi u raznim kuhinjama diljem svijeta.

Povijest i rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Mrkva potječe iz središnje Azije, a uzgaja se već tisućama godina. Izvorno je uzgajana zbog lišća koje se koristilo kao začin, no s vremenom su se selekcijom razvile sorte s različitim oblicima i bojama korjenastog dijela. Narančasta boja koja je danas najčešća rezultat je uzgoja u Nizozemskoj u 17. stoljeću. Danas je mrkva prisutna na svim kontinentima, a glavni svjetski proizvođači su Kina, Indija i Rusija.

Hranjive tvari i zdravstvene prednosti

[uredi | uredi kôd]

Mrkva je bogata hranjivim tvarima i ima mnoge zdravstvene prednosti. Najznačajnija hranjiva tvar u mrkvi je beta-karoten, kojeg tijelo pretvara u vitamin A. Vitamin A je važan za održavanje zdravlja vida, rasta i razvoja stanica, kao i za jačanje imunološkog sustava. Mrkva također sadrži vlakna koja podržavaju probavu i održavanje zdrave tjelesne težine. Također je izvor vitamina C, vitamina K, kalija i drugih važnih hranjivih tvari.

Redovita konzumacija mrkve može pružiti brojne zdravstvene koristi, uključujući smanjenje rizika od krvožilnih bolesti, poboljšanje vida i zdravlja kože te jačanje imunološkog sustava. Antioksidanti prisutni u mrkvi pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju upala u tijelu.

Upotreba i priprema

[uredi | uredi kôd]

Mrkva se može konzumirati na razne načine, a najčešće se jede sirova ili kuhana. Sirova mrkva je popularan zalogaj i često se koristi u salatama ili kao dodatak raznim umacima i jelima. Kuhane mrkve su sastojak mnogih jela, uključujući variva, juhe i priloge. Mrkva se također koristi za pripremu sokova, kašastih sokova (tzv. smoothieja) i kolača.

Ovaj rod štitarki raširen je po svim kontinentima.[1] U Hrvatskoj postoje dvije vrste D. carota i D. dentatus.[2]

U rod je uključena i vrsta patuljasta lažimoračina, koja je nekada uključivana u rod lažimoračina (Pseudorlaya). Zupčava mrkva (D. carota subsp. carota), podvrsta je obične mrkve. Sinonim joj je Daucus dentatus[3]

Vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Daucus aleppicus J.Thiébaut
  2. Daucus arcanus García-Martín & Silvestre
  3. Daucus aureus Desf.
  4. Daucus biseriatus Murb.
  5. Daucus broteri Ten.
  6. Daucus carota L., obična mrkva
  7. Daucus crinitus Desf.
  8. Daucus decipiens (Schrad. & J.C.Wendl.) Spalik, Wojew., Banasiak & Reduron
  9. Daucus della-cellae (Asch. & Barbey ex E.A.Durand & Barratte) Spalik, Banasiak & Reduron
  10. Daucus durieua Lange
  11. Daucus edulis (Lowe) Wojew., Reduron, Banasiak & Spalik
  12. Daucus elegans (Webb ex Bolle) Spalik, Banasiak & Reduron
  13. Daucus glaberrimus Desf.
  14. Daucus glochidiatus (Labill.) Fisch., C.A.Mey. & Avé-Lall.
  15. Daucus gracilis Steinh.
  16. Daucus guttatus Sm.
  17. Daucus hochstetteri A.Braun ex Engl.
  18. Daucus humilis (Lobin & K.H.Schmidt) Rivas Mart., Lousã, J.C.Costa & Maria C.Duarte
  19. Daucus incognitus (C.Norman) Spalik, Reduron & Banasiak
  20. Daucus insularis (Parl.) Spalik, Wojew., Banasiak & Reduron
  21. Daucus involucratus Sm.
  22. Daucus jordanicus Post
  23. Daucus junceus (Willk.) Mart.Flores & M.B.Crespo
  24. Daucus littoralis Sm.
  25. Daucus mauritii (Sennen ex Maire) Sennen
  26. Daucus melananthus (Hochst.) Reduron, Spalik & Banasiak
  27. Daucus microscias Bornm. & Gauba
  28. Daucus minusculus Pau ex Font Quer
  29. Daucus mirabilis (Maire & Pamp.) Reduron, Banasiak & Spalik
  30. Daucus montanus Humb. & Bonpl. ex Schult.
  31. Daucus muricatus (L.) L.
  32. Daucus pedunculatus (Baker f.) Banasiak, Spalik & Reduron
  33. Daucus pumilus (L.) Hoffmanns. & Link, patuljasta lažimoračina
  34. Daucus pusillus Michx.
  35. Daucus reboudii Coss. ex Batt.
  36. Daucus ribeirensis (K.H.Schmidt & Lobin) Rivas Mart., Lousã, J.C.Costa & Maria C.Duarte
  37. Daucus rouyi Spalik & Reduron
  38. Daucus sahariensis Murb.
  39. Daucus setifolius Desf.
  40. Daucus syrticus Murb.
  41. Daucus tenuisectus Coss. ex Batt.
  42. Daucus virgatus (Poir.) Maire

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Agrocharis Hochst.
  • Ammiopsis Boiss.
  • Babiron Raf.
  • Ballimon Raf.
  • Carota Rupr.
  • Caucaliopsis H.Wolff
  • Ctenodaucus Pomel
  • Durieua Boiss. & Reut.
  • Gynophyge Gilli
  • Heterosciadium Lange ex Willk.
  • Melanaton Raf.
  • Melanoselinum Hoffm.
  • Meopsis (Calest.) Koso-Pol.
  • Monizia Lowe
  • Pachyctenium Maire & Pamp.
  • Peltactila Raf.
  • Platydaucon Rchb.
  • Platyspermum Hoffm.
  • Pomelia Durando ex Pomel
  • Pseudorlaya Murb.
  • Rouya Coincy
  • Staflinus Raf.
  • Tetrapleura Parl.
  • Tiricta Raf.
  • Tornabenea Parl.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Plants of the World online Pristupljeno 20. studenog 2018.
  2. ↑ FCD Pristupljeno 20. studenog 2018.
  3. ↑ Kew Pristupljeno 19. siječnja 2024.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mrkva&oldid=6990804"