Nikola Jorgić
Nikola Jorgić je bosanski Srbin koji je bio vođa srpske paravojske u okolici Doboja tijekom rata u Bosni. Od 1969. do 1992., živio je u Njemačkoj, kada je otišao u Bosnu kako bi se uključio u rat. Nakon zločina, vraćao se u Njemačku, u Bochum, kako bi posjetio svoju suprugu i dijete, no uhićen je na zračnoj luci Düsseldorfu zbog sumnje na sudjelovanje u pokolju u Doboju.
Vrhovni sud Düsseldorfa je u presudi protiv Nikole Jorgića 1997. zaključio da su ti zločini bili čin genocida.[1][2][3] Bila je to prva presuda za sudjelovanje u Bosnanskom genocidu.
Jorgić je osuđen da je u Grapskoj ubio 22 mještana - žene, starije osobe i invalide - koji su se prestrašeni ratnim razaranjem skupili na otvorenom. Tri zarobljena Bošnjaka su morala odvesti leševe u masovnu grobnicu. U Ševarliju je s paravojnom postrojbom zarobio 40 do 50 mještana te ih mučio a šestero je samovoljno smaknuo, dok je sedma žrtva preminula kada je je zapaljena u štali zajedno sa šest leševa. Jorgić je također kasnije ubio zarobljenika u zatvoru kada mu je stavio limenu kantu na glavu te ga tako brutalno lupio s drvenom palicom da je ovaj na mjestu preminuo. Dobio je četverostruku doživotnu zatvorsku kaznu.[4] Europski sud za ljudska prava odbio je 2007. njegovu žalbu na presudu.
- ↑ Federal High Court of Germany: Translation of Press Release into English Nr. 39 on 30 April 1999: Federal High Court makes basic ruling on genocide, Prevent Genocide International
- ↑ European Court of Human Rights - Jorgic v. Germany Judgment, July 12 2007.
- ↑ National Case Law - Nikola Jorgic, Higher Regional Court at Dusseldorf, 26 September 1997, "The accused, a Bosnian Serb, was sentenced to life imprisonment. He was found guilty of genocide in eleven cases, in conjunction with several cases of dangerous bodily harm, deprivation of liberty and/or murder. He acted as an accessory to those crimes"
- ↑ BGHSt 45, 64 - Völkermord und Weltrechtsprinzip, Urteil vom 30. April 1999 g.J. - 3 StR 215/98 - Oberlandesgericht Düsseldorf (paragraf 20-27)
