Opat (Sigetska mikroregija, Mađarska)

Koordinate: 46°06′N 17°45′E / 46.100°N 17.750°E / 46.100; 17.750
Izvor: Wikipedija
Opat
Somogyapáti
Crkva u Opatu
Crkva u Opatu
Crkva u Opatu
Grb Opata
Grb
Koordinate: 46°06′N 17°45′E / 46.100°N 17.750°E / 46.100; 17.750
Država Mađarska
Županija Baranjska županija
Mikroregija Sigetska mikroregija
Površina
 - Ukupna 10,07 km2
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 562
 - Gustoća 55,8 stanovnika/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 7922
Pozivni broj +36 73
Gradovi prijatelji Turanovac
Periş, Mureş
Zemljovid
Opat na zemljovidu Mađarske
Opat
Opat
Položaj Opata u Mađarskoj

Opat[1] (mađ. Somogyapáti) selo je u južnoj Mađarskoj. Zauzima površinu od 10,07 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 46° 5' sjeverne zemljopisne širine i 17° 45' istočne zemljopisne dužine. Somogyhatvan je 2,5 km sjeverozapadno, Vislovo je 1,5 km sjeveroistočno, Čerta je 3 km istočno, Bašalija je 2 km jugoistočno, Pokloša je 500 m južno, Mrnja je 4 km jugozapadno. Oko 3 km zapadno i 500 m sjeverno nalaze se ribnjaci.

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Opat upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7922.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Selo i okolica važe kao naseljeno područje još od pretpovijesti. Kamena oruđa iz razdoblja od 4000. pr. Kr. - 2800. pr. Kr., keramički ulomci koji su pripadali kulturi keramike linijske ornamentike te tragovi Lengyelske kulture iz vremena kad su se njeni pripadnici okrenuli od zemlje.

Prvi spomen naselje bilježi 1322. kao Apáti u imenu opatije.

Za vrijeme Turskog Carstva je Opat ostao bez stanovnika, a obnova ljudstvom je uslijedila u 18. st. Među novodoseljenima su dijelom bile i slavenske obitelji.

Po županijskoj organizaciji od 1950., Opat je pripadao Šomođskoj županiji i njenom Sigetskom kotaru.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Opat ima 562 stanovnika (2008.), od kojih su većina Mađari. Roma ima oko 6%, Hrvata ima 0,7%. Preko polovice stanovnika su katolici, oko 5% je kalvinista, a skoro trećina stanovnika nisu vjernici.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Opat na fallingrain.com