Anthophila

Pčele
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Razred:	Insecta;
Red:	Hymenoptera;
Podred:	Apocrita;
Natporodica:	Apoidea;
	WD; wikislike;

Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.

Pčela je bilo koja vrsta letećih kukaca u kladusu Anthophila iz reda Hymenoptera (opnokrilci), natfamilije Apoidea (cvjetari). Pčele su blisko srodne osama i mravima. Glavna osobina svih pčela je da za prehranu sakupljaju cvjetni pelud, kao izvor bjelančevina i cvjetni nektar kao izvor ugljikohidrata. Najbolje poznata vrsta je europska medonosna pčela. Na Zemlji postoji oko 20.000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima svijeta.^[1] Veličina se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na društvene i samostalne (solitarne, također nazvane samotarke ili divlje pčele) pčele.

Neke vrste uključujući medonosne pčele, bumbare, i bezžaočne pčele žive društveno u kolonijama. Pčele su prilagođene za hranjenje nektarom i peludom, pri čemu je nektar primarni izvor energije, dok je pelud primarni izvor bjelančevina i drugih nutrijenata. Najveći dio peluda koristi se kao hrana za ličinke. Oprašivanje pčelama je ekološki i komercijalno važna; smanjivanje populacije divljih pčela povećala je značaj oprašivanja komercijalno održavanim rojevima medonosnih pčela.

Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžalčanih^[2] pčela čije radilice su manje od 2 mm duljine, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije ženke mogu dostići dužinu od 40 mm. Najzastupljenije pčele na sjevernoj Zemljinoj polutki su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i muhama. Grabežljivci pčela su ptice poput pčelarica, dok su među kukcima-grabežljivcima pčelinji vukovi i vilini konjici.

Pčelarstvo ili apikultura se prakticira već tisućljećima, ili bar od vremena antičkog Egipta i Grčke. Osim meda i oprašivanja, pčele proizvode pčelinji vosak, matičnu mliječ i propolis. Pčele se javljaju u mitologiji i folkloru od drevnih vremena, te u raznovrsnim književnim radovima.

Anthophila (pčele)

Melittidae starije od 50 milijuna godina

pčele dugoga jezika

	Apidae (uklj. Apinae – prave pčele) ~87 mil. godina

	Megachilidae ~50 mil. godina

pčele kratkoga jezika

Andrenidae ~34 mil. godina

Halictidae ~50 mil. godina

	Colletidae ~25 mil. godina

	Stenotritidae ~2 mil. godina

Izvori

↑ Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.
↑ Glavne bolesti medonosne pčele (PDF). pdz.hr. Pristupljeno 10. rujna 2025.

[1] Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.

[2] Glavne bolesti medonosne pčele (PDF). pdz.hr. Pristupljeno 10. rujna 2025.

[1]

[2]