Abeceda (računarstvo): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: el:Αλφάβητο (μαθηματικά) |
m Bot: standardizacija |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Za danu abecedu <math>\Sigma</math>, sa <math>\Sigma^*</math> označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom <math>\Sigma</math>. Ovdje <math>{}^*</math> označava Kleeneov operator. Sa <math>\Sigma^\infty</math> (još i <math>\Sigma^\N</math> ili <math>\Sigma^\omega</math>) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom <math>\Sigma</math>. |
Za danu abecedu <math>\Sigma</math>, sa <math>\Sigma^*</math> označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom <math>\Sigma</math>. Ovdje <math>{}^*</math> označava Kleeneov operator. Sa <math>\Sigma^\infty</math> (još i <math>\Sigma^\N</math> ili <math>\Sigma^\omega</math>) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom <math>\Sigma</math>. |
||
== Vidi |
== Vidi još == |
||
*[[Formalni jezik]] |
*[[Formalni jezik]] |
||
*[[Sintaksa]] |
*[[Sintaksa]] |
||
Inačica od 17. veljače 2008. u 13:43
U računarstvu, abeceda (ili alfabet) je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili ASCII karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest binarna abeceda {0,1}.
Niz je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.
Za danu abecedu , sa označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom . Ovdje označava Kleeneov operator. Sa (još i ili ) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom .
