Digitalizacija: razlika između inačica
m robot Dodaje: gl, no, zh Uklanja: da, de, pt, sl, tr Mijenja: fi |
m robot Dodaje: sk:Číslicovosť (opak analógovosti) |
||
Redak 34: | Redak 34: | ||
[[no:Digital informasjon]] |
[[no:Digital informasjon]] |
||
[[ru:Цифровой]] |
[[ru:Цифровой]] |
||
[[sk:Číslicovosť (opak analógovosti)]] |
|||
[[sv:Digital]] |
[[sv:Digital]] |
||
[[th:ดิจิทัล]] |
[[th:ดิจิทัล]] |
Inačica od 22. svibnja 2008. u 15:14
Digitalizacija je pretvaranje analognog ulaza u digitalni - diskretni oblik, tj. radi se o procesu diskretizacije pri kome se analogni signal bilo radi pohranjivanja ili obrade u računalu mora pretvoriti u oblik s kojim računalo zna rukovati. Naravno, cilj je da se tom pretvorbom kvaliteta ulazne informacije ne gubi, što pak ovisi o broju diskretnih nivoa u uporabi i učestalosti uzimanja uzoraka.
Primjer
Ukoliko želimo pjesmu s gramofonske ploče pretvoriti u WAV audio format, govorimo o digitalizaciji. Standardno se rabi 44.100 uzoraka u sekundi, a uzorci su 16 bitni (PCM). Na taj način ljudsko uho ne može prepoznati razliku između izvornika (gramofonske ploče) i digitalnog oblika, jer kao što je oko tromo, i 24 slike u sekundi prepoznaje kao pokret (tj. ne vidi trzanje), tako i uho 44.100 uzoraka u sekundi podijeljenih na 65536 nivoa (2 na 16; tj. 16 bita) ne može razlikovati od izvornika.