Riječka krpica: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m - kategorija "Povijest Hrvatske"; + kategorija "Povijest Hrvatske 1790.-1918." (HotCat) |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
*[http://www.crohis.com/izvori/nagodba2.pdf Tekst Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868.] |
*[http://www.crohis.com/izvori/nagodba2.pdf Tekst Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868.] |
||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] |
[[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] |
||
[[Kategorija:Rijeka]] |
[[Kategorija:Rijeka]] |
||
| ⚫ | |||
Inačica od 27. lipnja 2008. u 18:38
"Riječka krpica" ili papirić naljepljen na original Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine kojim je tadašnja Rijeka prepuštena Budimpešti.
Hrvatsko-ugarskom nagodbom, grad Rijeka je 1868. pripao ugarskom dijelu Austro-ugarske monarhije i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u Hrvatskom saboru nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena Riječka krpica i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "član 66.". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju 1870. potvrdio i car Franjo Josip I..