Orenburg: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
Sz-iwbot (razgovor | doprinosi)
m robot Uklanja: ba:Ырымбур
Redak 25: Redak 25:


[[ar:أورينبورغ]]
[[ar:أورينبورغ]]
[[ba:Ырымбур]]
[[be:Горад Арэнбург]]
[[be:Горад Арэнбург]]
[[bg:Оренбург]]
[[bg:Оренбург]]

Inačica od 7. rujna 2008. u 10:38

Orenburg (Оренбу́рг) je grad na rijeci Ural.

Upravno je središte Orenburške oblasti unutar Privolškiogsaveznog okruga, u Ruskoj federaciji.

Nalazi se 1478 km južno od Moskve, na 51°47′N, 55°06′E.

Broj stanovnika: 548,800 (popis 2002).

Povijest

Rusko Carstvo je planiralo izgradnju istočnog pograničnog utvrđenog grada u regiji južni Ural. Trebao je biti nazvan Orenburg 1734. Naseljenici su izvorno osnovali naselbinu 1735. na ušću rijeke Or u rijeku Ural. Ime grada znači "tvrđava na Oru", budući "Burg" je njemački naziv za utvrđeni grad. Ovo naselje je promijenilo svoje ime 1739. u Orsk. Bio je pokušaj za osnovati još jedan Orenburg na mjestu zvanom Krasnogar, ili "Crvenom Brdu" 1741., ali ovo naselje nije uspjelo opstati. Treći Orenburg je uspješno utemeljen na njegovom današnjem mjstu priblićno 250 km nizvodno rijekom Uralom od Orska in 1743.

Ovaj treći Orenburg je funkcionirao kao važna vojna ispostava na međi s nomadskim Kozacima. Postao je središte Orenburških Kozaka. Nakon utjelovljenja središnje Azije u Rusko carstvo, Orenburg se pretvara u trgovačku postaju i bitno željezničko čvorište na putu prema novih središnjeazijskim posjedima i prema Sibiru.

Orenburg je funkcionirao i kao glavni grad Kirgiske ASSR (u današnjem Kazahstanu) unutar Rusije 1920.-1925. Kada je ta republika preimenovana u Kazačku ASSR 1925., Orenburg se ponovno pridružio "užoj" Rusiji, a Alma-Ata (današnji Almaty) je postao novi glavni grad. Iako je republika postala Kazačka SSR 1936., Orenburg je ostao u Rusiji.

Od 1938. do 1957. grad je nosio ime Čkalov (Чка́лов) (prema slavnom sovjetskom testnom pilotu Valeriju Čkalovu.

Udaljenost grada od nacističke invazije tijekom drugog svjetskog rata, navela je brojne sovjetske tvrtke pobjeći ondje, pomagajući tako gospodarski rast grada.

Vanjske poveznice