Pavao Štalter: Razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 158 bajtova ,  prije 13 godina
m
m (interwiki poveznica)
Godine 1963. u korežiji sa Zlatkom Grgićem, prema vlastitom scenariju, realizirao je zapaženi crtani film "Peti", za koji je dobio više međunarodnih festivalskih priznanja.
 
Godine 1967. realizirao je, prema vlastitom scenariju, crtani film "Kutije", a 1970. završio je realizaciju - u korežiji s Brankom Ranitovićem - svojeg najpoznatijeg crtanog filma "Maska crvene smrti", prema priči E. A. Poea, u kojem je u nas prvi put iskušana animacija slikanih površina, što je i na svjetskim festivalima animiranog filma zapaženo i potvrđeno brojnim nagradama.
 
Slijede istraživanja likovnih tehnika u nekoliko jednominutnih crtanih filmova (tzv. "minija"): "Duša", "Kubus" i "Konj". Godine 1972. sarađivaosurađivao je kao glavni animator u Bourekovu animiranom filmu "Mačka" i kao koautor u hrvatsko-kanadskom igrano-animiranom filmu "Zagađivač".Man Slijedethe istraživanjaPolluter" likovnih(Štalterova tehnikai uBourekova nekolikoepizoda jednominutnihobjavljene crtanihsu filmova:1973. "Duša",kao "Kubus"samostalni icrtić "KonjLove Story").
 
Godine 1975. završio je svoj zapaženi animirani film "Sedam plamenčića". Iste godine u Filmoteci 16 realizirao je, u režiji Radovana Ivančevića, šest nastavnih (element) -filmova iz nacionalne povijesti.
 
Godine 1979. radio je kao koscenarist sa Zlatkom Grgićem, Zdenkom Gašparovićem i Milanom Blažekovićem na seriji "[[Profesor Baltazar]]" (IV. sezona), u kojoj je sam realizirao (kao redatelj) pet filmova.
 
Godine 1984. završio je crtani film "Kuća br. 42" prema vlastitom scenariju, rađen prema staroj zagrebačkoj fotografiji. IstiFilm filmje dobio je više najviših domaćih i međunarodnih festivalskih nagrada i priznanja, kao jedno od zadnjih klasičnih ostvarenja Zagrebačke škole crtanog filma. Godine 1986. realizirao je, prema scenariju i crtežima slovenskog ilustratora Marijana Mančeka, animirani film "Ogledalce", a 1988. prikazao je svoj posljednji crtani film, prema scenariju Pere Kvesića, "Posljednja stanica", u kojem je ostao vjeran zasadama Zagrebačke škole.
 
==Likovna rafiniranost==
425

uređivanja

Navigacijski izbornik