Božidar Adžija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Suradnik13 (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Suradnik13, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 89.216.27.17
mNema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
* "Članci i rasprave".
* "Članci i rasprave".


[[Kategorija:Hrvatski publicisti|Adžija, Božidar]]
{{GLAVNIRASPORED:Adžija, Božidar}}
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji|Adžija, Božidar]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]

Inačica od 2. siječnja 2009. u 09:35

Božidar Adžija (Drniš, 24. prosinca 1890. - Zagreb, 9. srpnja 1941.), hrvatski političar i publicist.

Privučen Masarykom, studirao je u Pragu, gdje je doktorirao pravo. Nakon povratka iz rata u Drnišu je 1918. izabran za člana Narodnog vijeća SHS-a. Bio je urednik lista Sloboda te povjerenik za socijalnu politiku Zemaljske vlade, ali podnosi ostavku. Zapostavlja stranačku politiku i bavi se zaštitom, osiguranjem, obrazovanjem i sindikalnim organiziranjem radnika. Osnivač je Radničke čitaonice i biblioteke 1926/27. godine. Godine 1935. pristupio je KP-u i postao predsjednik Stranke radnog naroda. Neovisno o političkim dužnostima i ideološkim razmiricama, uvijek je uz konkretna radnička prava, te pokretač niza aktivnosti zagrebačke Radničke komore, jedan od prvih koji je upozoravao na fašističku opasnost, ostajući izvan ortodoksne komunističke ideologije. Autor je brojnih stručnih i popularnih studija i brošura iz filozofskog, političkog, ekonomskog, sociološkog i drugih područja. Uhićivao ga je i zatvarao jugoslavenski režim, a utamničili u Kerestincu i pogubili ustaše.

Djela

  • "Kapitalizam i socijalizam",
  • "Međunarodna organizacija rada",
  • "Od Platona do Marxa",
  • "Članci i rasprave".