Petar III., ruski car: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
Idioma-bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: lt:Petras III
Redak 47: Redak 47:
[[ja:ピョートル3世]]
[[ja:ピョートル3世]]
[[ko:러시아의 표트르 3세]]
[[ko:러시아의 표트르 3세]]
[[lt:Petras III]]
[[lv:Pēteris III]]
[[lv:Pēteris III]]
[[mk:Петар III (Русија)]]
[[mk:Петар III (Русија)]]

Inačica od 10. ožujka 2009. u 23:24

Petar III.

Ruski car Petar III. Fjodorovič (1721. - 1762.)

Vladao je samo 186 dana 1762., nakon čega je ubijen u zavjeri, kojoj je na čelu bila njegova supruga Katarina, kasnije carica Katarina II.

Sin Ane, kćerke Petra Velikoga i Karla Fridrika, vojvode od Holstein-Gottorpa. Odgojen je kao Nijemac, živi u Njemačkoj preuzevši vojvodsku titulu nakon smrti svoga oca.

Žena mu je godine 1745. godine postala vojvotkinja Sofija Augusta od Anhalt-Zerbsta, koja nakon udaje za njega prelazi na pravoslavlje i uzima ime Katarina. Odlučna i inteligentna, sudjelovala je u političkim i diplomatskim igrama mnogo aktivnije od svojeg supruga.

Godine 1742. proglašen nasljednikom carice Elizabete. Nakon njene smrti, u prosincu 1761. godine, postaje car. U to je doba vođen sedmogodišnji rat (1756-1763), u kojem je Rusija ratuje protiv Pruske. Petar, koji se divi pruskom vladaru Fridriku II, prekida rat i svibnja 1762. u Petrogradu potpisuje mir, kojim Rusija vraća Pruskoj ranije osvojene teritorije. Planira u savezništvu s Pruskom krenuti u rat protiv dosadašnjih saveznika Austrije i Francuske.

U unutrašnjoj politici, daje povlastice plemstvu i potiskuje (ionako slab) utjecaj crkve. Dao je pravo zemljoposjednicima da kmetove po svojoj volji preseljavaju s jednog imanja na drugo. Položaj kmetova time se značajno pogoršava i postaje blizak položaju robova. Oslobodio je plemiće obaveze da služe državi u administraciji ili vojsci (koju je nametno njegov djed Petar I. Veliki), osim u vrijeme rata. Započinje sekularizaciju crkvenih imanja, koju će Katarina II. nastaviti.

Zaokret u vanjskoj politici dovodi do pobune vojnih zapovjednika, kojoj na čelo staje Katarina. U dvorskom udaru svrgnut je s vlasti, zatvoren i uskoro ubijen. Katarina je zavladala kao carica Katarina II.

Nekoliko godina nakon njegove smrti, u Crnoj Gori je Šćepan Mali proglasio sebe carom Petrom III, koji je uspio pobjeći iz tamnice. Jednako je postupio i vođa kozačkog ustanka 1773.-1775. J. I. Pugačov.