Richard Stallman: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 11. ožujka 2009. u 14:16

Richard Matthew Stallman

Richard Matthew Stallman (skraćeno rms), rođen (16. ožujka 1953.) je kontroverzni američki [haker]] i programer poznat kao umotvorac GNU ideje, osnivač Free software foundationa, aktivist slobodnog softvera, te tvorac najpoznatije licence za slobodni kod, GNU GPL, te koautor nekolicine drugih od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (ta slobodnu dokumentaciju, koju koristi Wikipedia).

Stallman je začetnik ideje slobodnog koda, kojoj je dao pravni oblik u obliku licenci od kojih je najznačajnija i najšire korištena licenca GPL. Protivnik je tzv. 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene. (Stallman je zarađivao na svom slobodnom tekstualnom editoru Emacs)

Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u MIT AI laboratoriju tokom studija na Harvardu. Na MITu je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno djelio kod (vidi: MIT licenca), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni akronim: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri. 1983 otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajnici je promotor slobodnog softvera, te ostalih sloboda korisnika. Jedan od njegovih uspjeha na tom području je predvođenje akcije protiv prakse korištenja DRMa. GNU projekt i danas živi i razvija se, najčešće (ali ne uvijek) u simbiozi s Linux kernelom pod nazivom GNU/Linux.

Predložak:Link FA

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{priča}}
 [[Datoteka:Richard Matthew Stallman.jpeg|mini|300px|desno|Richard Matthew Stallman]]
-'''Richard Matthew Stallman''' ([[16. ožujka]] [[1953]].) je kontroverzni [[SAD|američki]] programer, najpoznatiji kao utemeljitelj pokreta za [[slobodni softver]] i projekta [[GNU]].
+'''Richard Matthew Stallman''' (skraćeno '''rms'''), rođen ([[16. ožujka]] [[1953]].) je kontroverzni [[SAD|američki]] [haker]] i [[programer]] poznat kao umotvorac [[GNU]] ideje, osnivač [[Free software foundation]]a, aktivist [[slobodna programska podrška|slobodnog softvera]], te tvorac najpoznatije licence za slobodni kod, [[GPL|GNU GPL]], te koautor nekolicine drugih od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (ta slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedia]]).
 {{wikipovSection}}
+Stallman je začetnik ideje [[slobodna programska podrška|slobodnog koda]], kojoj je dao pravni oblik u obliku licenci od kojih je najznačajnija i najšire korištena licenca [[GPL]]. Protivnik je tzv. 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene. (Stallman je zarađivao na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]])
-Stallman ne samo da je ponovno pokrenuo ideju slobodnog softvera, nego je i toj ideji dao pravni oblik (najznačajniji uradak je GPL licenca), te je također i pokazao da se na takvom softveru može i zaraditi.
-U mladim danima Stallman je radio je u MIT istraživačkom laboratoriju, gdje su ga dohvatile strašne moralne dileme nakon što je morao potpisati da neće dijeliti komercijalne UNIX-e drugim istraživačima. I tako se moralno dilemao tamo negdje do kraja 1983, kad je otišao iz MIT-a da bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). Stallman je započeo nešto što bi se moglo nazvati nemogućom misijom: ispočetka napisati sve dijelove jednog tipično UNIX operativnog sistema, a pridružili su mu se programeri iz cijelog svijeta. Svoj sistem nazvao je GNU (gnu's not unix). Od tada, pa do danas, Stallman provodi život kao programer, ali i najglasniji i najutjecajnici promotor slobodnog softvera, te je cijeli život podredio tome. Njegove ideje slobode ne odnose se samo na programe, nego i na ljudsku slobode općenito i zajedništvo kao osnovu funkcioniranja ljudske vrste.
+Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u MIT AI laboratoriju tokom studija na Harvardu. Na MITu je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno djelio kod (vidi: [[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni akronim: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri. 1983 otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajnici je promotor slobodnog softvera, te ostalih sloboda korisnika. Jedan od njegovih uspjeha na tom području je predvođenje akcije protiv prakse korištenja [[DRM]]a. GNU projekt i danas živi i razvija se, najčešće (ali ne uvijek) u simbiozi s Linux kernelom pod nazivom GNU/Linux.
-Ipak, koliko god genijalan i revolucionaran bio, Stallman se s vremenom pretvorio u čangrizavog starčića, koji ne priznaje ime linux, nego GNU/linux. Čak neće pričati s novinarima koji ne koriste njemu prihvatljivu terminologiju. Čovjek se valjda osjeća oštećeno jer nitko ne priznaje silne godine pisanja operativnog sistema. Osim toga, Stallmanova pozicija je isključiva i ekstremistička, jer ne priznaje nikakav zaštićeni softver, čak i ako je potpuno besplatan i slobodan za distribuciju. Jednostavno, u njegovom svijetu (i svijetu njegovih poklonika) ne postoje nikakva autorska prava, zasluge te priznanje za talentirane pojedince. Nažalost, takav stav stvara krivu predožbu o linux/BSD operativnim sistemima općenito, te dugoročno pravi veliku štetu slobodnom softveru.