Razlika između inačica stranice »Richard Stallman«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 117 bajtova ,  prije 12 godina
dorada
m (greške of course.)
(dorada)
[[Datoteka:Richard Matthew Stallman.jpeg|mini|300px|desno|Richard Matthew Stallman]]
'''Richard Matthew Stallman''' (skraćeno '''rms'''), rođen ([[16. ožujka]] [[1953]].) kontroverzni je [[SAD|američki]] [[haker]] i [[programer]], poznat kao umotvoractvorac [[GNU]] ideje, osnivač [[Free software foundation]]a, aktivist [[slobodnaSlobodna programska podrška|slobodnog softvera]], te tvorac najpoznatije licence za slobodni kod, [[GPL|GNU GPL]], kao i nekolicine drugih.
 
Stallman je začetnik ideje [[slobodnaSlobodna programska podrška|slobodnog koda]], kojoj je dao pravni oblik u obliku licenci, od kojih je najznačajnija i najšire korištena licenca [[GPL]]. Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (taza slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[WikipediaWikipedija]]). Protivnik je tzv. 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene (zarađivao je na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]).
{{wikipovSection}}
Stallman je začetnik ideje [[slobodna programska podrška|slobodnog koda]], kojoj je dao pravni oblik u obliku licenci od kojih je najznačajnija i najšire korištena licenca [[GPL]]. Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (ta slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedia]]). Protivnik je tzv. 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene (zarađivao je na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]).
 
Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] AI laboratoriju tokomtijekom studija na Harvardu[[Harvard]]u. Na MITuMIT-u je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno djeliodijelio kod (vidi: [[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni [[akronim]]: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri. 1983 otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajnici je promotor slobodnog softvera, te ostalih sloboda korisnika. Jedan od njegovih uspjeha na tom području je predvođenje akcije protiv korištenja [[DRM]]a. GNU projekt i danas živi i razvija se, a najčešće mu je forma simbioza s Linux kernelom, iz čega je deriviran naziv opearcijskog sustava, GNU/Linux.
 
Godine [[1983.]] otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajniji je promotor slobodnog softvera te ostalih sloboda korisnika. Jedan od njegovih uspjeha na tom području je predvođenje akcije protiv korištenja [[Digital rights management]]a (DRM-a).
 
GNU projekt i danas živi i razvija se, a najčešće mu je forma simbioza s [[Linux]] [[Jezgra (računarstvo)|kernelom]], iz čega je deriviran naziv operacijskog sustava, GNU/Linux.
 
{{GLAVNIRASPORED:Stallman, Richard}}
[[Kategorija: Pioniri računarstva]]
 
<!-- interwiki -->
 
{{Link FA|ast}}
 
11.741

uređivanje

Navigacijski izbornik