Kalmarska unija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: fy:Uny fan Kalmar
Nema sažetka uređivanja
Redak 38: Redak 38:
|vođa1 = [[Margareta I., kraljica Danske|Margareta I.]] (prva)
|vođa1 = [[Margareta I., kraljica Danske|Margareta I.]] (prva)
|godina_vođa1 = 1387. - 1412.
|godina_vođa1 = 1387. - 1412.
|vođa2 = [[Christian II., kralj Danske|Christian II.]] (zadnji)
|vođa2 = [[Kristijan II.]] (zadnji)
|godina_vođa2 = 1513. - 1523.
|godina_vođa2 = 1513. - 1523.
|događaj1 = [[Engelbrektova pobuna]]
|događaj1 = [[Engelbrektova pobuna]]
|datum_događaj1 = [[1434.]] - [[1436]].
|datum_događaj1 = [[1434.]] - [[1436.]]
|događaj2 = [[Stockholmski masakr]]
|događaj2 = [[Bitka kod Brunkeberga]]
|datum_događaj2 = [[1520]].
|datum_događaj2 = [[1471.]]
|događaj3 = [[Gustav I. Vasa]] postao kralj
|događaj3 = [[Stockholmski masakr]]
|datum_događaj3 = [[6. lipnja]] [[1523]].
|datum_događaj3 = [[1520.]]
|događaj4 = [[Gustav I. Vasa]] postao kralj Švedske
|datum_događaj4 = [[6. lipnja]] [[1523.]]
}}
}}
'''Kalmarska unija''' ([[norveški]], [[danski]], [[švedski]]: ''Kalmarunionen'') bila je serija personalnih unija između [[1397]]. i [[1523]]. godine, koja je ujedinila [[Norveška|Norvešku]], [[Danska|Dansku]] i [[Švedska|Švedsku]] pod jednim monarhom. Svaka zemlja se odrekla svoje suverenosti, ali ne i neovisnosti. [[1523]]. Švedska, nezadovoljna danskom dominacijom, izlazi iz unije formirajući suverenu monarhiju pod [[Gustav I.|Gustavom I.]] Danska ipak kontrolira Norvešku sve do [[1814]]., koju zatim kontrolira Švedska. Kalmarsku uniju sklopila je danska kraljica [[Margareta I. Danska]] u švedskom gradu [[Kalmar|Kalmaru]], koji se tada nalazio na švedsko- danskoj granici, pošto su danske i švedske snage pod zajedničkom akcijom pobijedile švedskog kralja [[Albert od Meklenburga|Alberta od Meklenburga]], koji je bio germanskog podrijetla.
'''Kalmarska unija''' ([[norveški]], [[danski]], [[švedski]]: ''Kalmarunionen'') bila je serija personalnih unija između [[1397]]. i [[1523]]. godine, koja je ujedinila [[Norveška|Norvešku]], [[Danska|Dansku]] i [[Švedska|Švedsku]] pod jednim monarhom. Svaka zemlja se odrekla svoje suverenosti, ali ne i neovisnosti. [[1523]]. Švedska, nezadovoljna danskom dominacijom, izlazi iz unije formirajući suverenu monarhiju pod [[Gustav I.|Gustavom I.]] Danska ipak kontrolira Norvešku sve do [[1814]]., koju zatim kontrolira Švedska. Kalmarsku uniju sklopila je danska kraljica [[Margareta I. Danska]] u švedskom gradu [[Kalmar|Kalmaru]], koji se tada nalazio na švedsko- danskoj granici, pošto su danske i švedske snage pod zajedničkom akcijom pobijedile švedskog kralja [[Albert od Meklenburga|Alberta od Meklenburga]], koji je bio germanskog podrijetla.

Inačica od 12. svibnja 2009. u 12:09

Kalmarska unija

Kalmarunionen

Personalna unija

 

 

1397. – 1523.
 

Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Kalmarske unije
Lokacija Kalmarske unije
Kalmarska unija u XVI. stoljeću
Glavni grad Kopenhagen
Vlada Monarhija
Regent
 - 1387. - 1412. Margareta I. (prva)
 - 1513. - 1523. Kristijan II. (zadnji)
Legislatura Riksråd i Herredag
Povijest Srednji vijek
 - Uspostavljena 17. lipnja 1397.
 - Engelbrektova pobuna 1434. - 1436.
 - Bitka kod Brunkeberga 1471.
 - Stockholmski masakr 1520.
 - Gustav I. Vasa postao kralj Švedske 6. lipnja 1523.
 - Raspad 1523.

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom. Svaka zemlja se odrekla svoje suverenosti, ali ne i neovisnosti. 1523. Švedska, nezadovoljna danskom dominacijom, izlazi iz unije formirajući suverenu monarhiju pod Gustavom I. Danska ipak kontrolira Norvešku sve do 1814., koju zatim kontrolira Švedska. Kalmarsku uniju sklopila je danska kraljica Margareta I. Danska u švedskom gradu Kalmaru, koji se tada nalazio na švedsko- danskoj granici, pošto su danske i švedske snage pod zajedničkom akcijom pobijedile švedskog kralja Alberta od Meklenburga, koji je bio germanskog podrijetla.