Mikroorganizmi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: sh:Mikroorganizmi |
Podjela na štetne, korisne i indiferentne mikroorganizme izmjenjena u uobičajenu podjelu prema ekologiji: parazite, komenzale, simbionte i slobodnoživuće. Dodano ukratko o primjenama u biotehnologiji |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Mikroorganizmi''' ili '''mikrobi''' je skupni naziv za bakterije, |
'''Mikroorganizmi''' ili '''mikrobi''' je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod [[mikroskop|mikroskopom]]. Znanost koja ih proučava zove se [[mikrobiologija]]. Prema međudjelovanju sa organizmom-domaćinom, tj. sa čovjekom, životinjom ili biljkom, mikrobi se svrstavaju u nekoliko skupina: simbionti ("korisni"), paraziti ("štetni"), komenzali, ili slobodnoživući. |
||
* '''Paraziti''': uzimaju resurse za rast od organizma-domaćina tijekom čega uglavnom štete njegovom zdravlju. U tom slučaju i ih nazivamo i patogenima, uzročnicima [[zarazne bolesti|zaraznih bolesti]], ([[Grčki jezik|grč.]] ''páthos'' - bolest; ''génsis'' - postanak). Bolest mogu izazvati razmnožavanjem unutar organizma, ili indirektno, kroz kvarenje prehrambenih namirnica (npr. u [[botulizam|botulizmu]]). |
|||
* '''Korisni mikroorganizmi''': neophodni za [[ekosustav|ekološke sustave]], većina [[bakterije|bakterija]], pripadnici fiziološke flore domaćina (obitavaju na [[koža|koži]], usnoj i nosnoj sluznici, crijevima, donjem dijelu spolnog sustava kod žena... gdje vrše određene biokemijske aktivnosti), obavljači poželjnih kemijskih procesa (npr. u [[mlijeko|mlijeku]], mliječnim proizvodima, [[tlo|tlu]] i [[podzemne vode|podzemnim vodama]]), oni koji se primjenjuju u gospodarstvu (npr. u proizvodnji lijekova, kvasca, piva i alkohola) |
|||
* '''Štetni mikroorganizmi''': uzročnici neželjenih promjena u namirnicama i [[zarazne bolesti|zaraznih bolesti]], tj. '''patogeni''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''páthos'' - bolest; ''génsis'' - postanak) |
|||
* '''Komenzali''': obitavaju u ili na organizmu domaćina, s kojim nemaju poznate interakcije ("indiferentni"). Riječ dolazi iz latinskog i znači "jedu za istim stolom". Također ih zovemo i fiziološkom florom domaćina. Kod čovjeka obitavaju na koži, usnoj i nosnoj sluznici, crijevima i donjem dijelu spolnog sustava kod žena, npr. ''Escherichia coli'' ili ''Bifidobacterium''. |
|||
* '''Indiferentni mikroorganizmi''': obitavaju u organizmu ljudi i životinja, a nije im utvrđeno djelovanje |
|||
* '''Simbionti''': obitavaju u ili na organizmu domaćina gdje obavljaju neku domaćinu korisnu funkciju. Primjer su simbioze bakterija sa nekim vrstama bilja, uglavnom [[mahunarke|mahunarkama]] gdje bakterije obavljaju fiksaciju dušika iz zraka. Simbioza je i [[lišaj]] koji se sastoji od mikroorganizma jednostanične alge ili cijanobakterije ("modrozelene alge"), i gljive, gdje mikroorganizam vrši [[fotosinteza|fotosintezu]]. |
|||
** Neke od komenzalnih bakterija u čovjeku se mogu smatrati i simbiontima jer kompeticijom za hranu ili utjecajem na kemiju okoliša otežavaju rast patogenih mikroorganizama, npr rod ''Bifidobacterium'' koji stvara mliječnu kiselinu na vaginalnoj sluznici. |
|||
* '''Slobodnoživući mikroorganizmi''': u prirodi nalaze se nevezano od ikakvog organizma-domaćina. Pod određenim okolnostima neki od prvenstveno slobodnoživućih mikroorganizama mogu postati patogeni, npr. uzročnik [[kolera|kolere]] ''Vibrio cholerae''. |
|||
== Primjena u biotehnologiji == |
|||
Mikroorganizmi su obavljači raznih industrijski poželjnih procesa, primjerice u: |
|||
* prehrambenoj industriji: proizvodnja [[mlijeko|mliječnih]] prerađevina, proizvodnja piva, vina i alkohola |
|||
* farmaceutskoj industriji: proizvodnja lijekova, najčešće antibiotika - npr. bakterije ''Streptomyces rimosus'', ''Pseudomonas flourescens''. |
|||
* poljoprivredi: obogaćivanje tla dušikovim spojevima preko sadnje djeteline ili [[mahunarke|mahunarki]] koje u korijenu sadrže dušik-fiksirajuće bakterije iz rodova kao npr. ''Rhizobium'', ''Sinorhizobium'' ili ''Frankia''. |
|||
* pročišćavanju otpadnih voda. |
|||
[[Kategorija:Mikrobiologija]] |
[[Kategorija:Mikrobiologija]] |
Inačica od 15. kolovoza 2009. u 15:07
Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom. Znanost koja ih proučava zove se mikrobiologija. Prema međudjelovanju sa organizmom-domaćinom, tj. sa čovjekom, životinjom ili biljkom, mikrobi se svrstavaju u nekoliko skupina: simbionti ("korisni"), paraziti ("štetni"), komenzali, ili slobodnoživući.
- Paraziti: uzimaju resurse za rast od organizma-domaćina tijekom čega uglavnom štete njegovom zdravlju. U tom slučaju i ih nazivamo i patogenima, uzročnicima zaraznih bolesti, (grč. páthos - bolest; génsis - postanak). Bolest mogu izazvati razmnožavanjem unutar organizma, ili indirektno, kroz kvarenje prehrambenih namirnica (npr. u botulizmu).
- Komenzali: obitavaju u ili na organizmu domaćina, s kojim nemaju poznate interakcije ("indiferentni"). Riječ dolazi iz latinskog i znači "jedu za istim stolom". Također ih zovemo i fiziološkom florom domaćina. Kod čovjeka obitavaju na koži, usnoj i nosnoj sluznici, crijevima i donjem dijelu spolnog sustava kod žena, npr. Escherichia coli ili Bifidobacterium.
- Simbionti: obitavaju u ili na organizmu domaćina gdje obavljaju neku domaćinu korisnu funkciju. Primjer su simbioze bakterija sa nekim vrstama bilja, uglavnom mahunarkama gdje bakterije obavljaju fiksaciju dušika iz zraka. Simbioza je i lišaj koji se sastoji od mikroorganizma jednostanične alge ili cijanobakterije ("modrozelene alge"), i gljive, gdje mikroorganizam vrši fotosintezu.
- Neke od komenzalnih bakterija u čovjeku se mogu smatrati i simbiontima jer kompeticijom za hranu ili utjecajem na kemiju okoliša otežavaju rast patogenih mikroorganizama, npr rod Bifidobacterium koji stvara mliječnu kiselinu na vaginalnoj sluznici.
- Slobodnoživući mikroorganizmi: u prirodi nalaze se nevezano od ikakvog organizma-domaćina. Pod određenim okolnostima neki od prvenstveno slobodnoživućih mikroorganizama mogu postati patogeni, npr. uzročnik kolere Vibrio cholerae.
Primjena u biotehnologiji
Mikroorganizmi su obavljači raznih industrijski poželjnih procesa, primjerice u:
- prehrambenoj industriji: proizvodnja mliječnih prerađevina, proizvodnja piva, vina i alkohola
- farmaceutskoj industriji: proizvodnja lijekova, najčešće antibiotika - npr. bakterije Streptomyces rimosus, Pseudomonas flourescens.
- poljoprivredi: obogaćivanje tla dušikovim spojevima preko sadnje djeteline ili mahunarki koje u korijenu sadrže dušik-fiksirajuće bakterije iz rodova kao npr. Rhizobium, Sinorhizobium ili Frankia.
- pročišćavanju otpadnih voda.