Riječka krpica: razlika između inačica
m bot mijenja kategoriju |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu]] |
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu]] |
||
'''"Riječka krpica"''' ili papirić naljepljen na original [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine kojim je tadašnja [[Rijeka]] prepuštena [[austro-ugarska monarhija|Budimpešti]]. |
'''"Riječka krpica"''' ili papirić naljepljen na original [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine kojim je tadašnja [[Rijeka]] prepuštena [[austro-ugarska monarhija|Budimpešti]]. Taj dodatak postao je simbol podčinjenog položaja Hrvatske u dualistički uređenoj Habsburškoj Monarhiji. |
||
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro-ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip I.]]. |
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro-ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip I.]]. |
||
Inačica od 20. rujna 2009. u 14:20
"Riječka krpica" ili papirić naljepljen na original Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine kojim je tadašnja Rijeka prepuštena Budimpešti. Taj dodatak postao je simbol podčinjenog položaja Hrvatske u dualistički uređenoj Habsburškoj Monarhiji.
Hrvatsko-ugarskom nagodbom, grad Rijeka je 1868. pripao ugarskom dijelu Austro-ugarske monarhije i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u Hrvatskom saboru nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena Riječka krpica i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "član 66.". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju 1870. potvrdio i car Franjo Josip I..